Radili smo pjevajući, krali trešnje, razmjenjivali ljetinu, a danas je sve drukčije
16.07.2015.
Klementina Malčić
Pregleda: 12656
Učiteljica Nada Samardžija
(FOTO: Klementina Malčić)
Kako se živjelo nekada, a kako se živi danas u Brodskom Drenovcu pitanje je s kojim smo započeli razgovor sa stanovnicima ovoga sela smještenog uz obronke Dilj-gore i rijeku Orljavu. Prije gotovo 25 godina (1991.) Brodski Drenovac brojio je 905 stanovnika, a danas se njihov broj smanjio na 600-tinjak.
Kako je selo smješteno u plodnoj Požeškoj kotlini ljudi se oduvijek bave većinom poljoprivredom, stočarstvom i nešto manje vinogradarstvom. U Brodskom Drenovcu živio je i Andrija Štampar, čovjek koji je svjetsku slavu i priznanje stekao organizacijom zdravstvene zaštite, a bio je i jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije.
Tomo Matijević
- Bavio sam se poljoprivredom, znao sam imati po nekoliko vagona izvršene pšenice. Držao sam nekoliko muznih krava te stoku. Muzne krave sam u početku držao za sebe i obitelj ipak trebalo je prehraniti četvero djece. To su bila vremena kada nisi mogao otići u trgovinu i kupiti što želiš, jednostavno si morao raditi da bi imao. Sa ženom i djecom sam održavao naše malo imanje, imali smo svega, a što je najbitnije bili smo sretni - govori nam 79-godišnji mještanin Tomo Matijević.
- Kada se išlo kopati, žeti ili vršiti susjedi su pomagali. Znalo nas se okupiti 10-ak ponekad 20-ak, pjevajući smo radili i družili se, posao nam je bio na zadnjem mjestu jer smo znali da ćemo sve na vrijeme završiti. Drenovac je tada vrvio od djece, ljudi su bili nasmijani, pozdravljali se međusobno, družili se jedni s drugima. Meni je nemoguće zamisliti da su ljudi nekada bili tako društveni, a danas jedva da se pozdrave.
Mijo Klišanić
- Prije 30-ak godina više se radilo, ali se i lakše živjelo. Bavio sam se poljoprivredom, vršio žito, držao stoku koju bi prodavao i od toga živio. Ljudi su prije znali cijeniti ono što imaju jer sve su stvarali vlastitim rukama, dok je danas sve drukčije. Jednom tjedno smo organizirali zabavu, mještani bi se okupili, veselili se, plesali. Kao djeca smo znali otići susjedu pobrati sve trešnje i nitko se nije ljutio, to je bilo normalno, dok bi nas danas netko tužio - prisjeća se djetinjstva 70-godišnji Mijo Klišanić.
- Drenovac kao selo se također promijenio, rekao bih nabolje. Danas gdje se nalaze dva školska igrališta prije su se nalazila polja kukuruza. Mještani su ta polja preorali i napravili igrališta da bi se djeca mogla igrati.
Igrališe
Crkva sv. Dimitrija
Brodski Drenovac nekada se nazivao Mitrovac te je bio sjedište mitrovačkih plemića. Danas se u Brodskom Drenovcu nalazi srednjovjekovna crkvica građena u gotičkom stilu. Crkva je jedna od trideset dragocjenih preostalih gotičkih arhitektonskih spomenika Slavonije.
- Unazad 30-ak godina u domu smo imali trgovinu koja je dobro poslovala. Uz trgovinu imali smo kooperaciju gdje su seljani dovozili svoje žitarice te prodavali, kupovali ili pak radili zamjenu za nešto drugo. Danas trgovina više ne postoji, problem nije bio do nas. Međutim, dom je danas zapušten i nije
godinama obnavljan - kaže učiteljica Nada Samardžija.
Dom
- Žao mi je što nije kao prije, smatram da bi se uz malo dobre volje i nekoliko ljudi dom obnovio, ali ljudi više nisu kao prije. Trenutno sam u mirovini, radila sam kao učiteljica u područnoj školi u Drenovcu i uistinu sam sa svima bila i ostala dobra. Tehnika je došla i to treba financijski podnijeti, jasno je da ako moj susjed ima laptop imala bi i ja, ali ne može svatko to financijski podnijeti. Naravno onaj tko si ne može priuštiti vapi za prošlim vremenima, zaključila je učiteljica.
Info tabla - bunari Andrije Štampara
Škola
