Stalo nam je do Vaše privatnosti i do boljeg korisničkog iskustva. Budući da 034 portal i njegovi partneri koriste kolačiće, dužni smo Vas na to upozoriti i zatražiti Vašu privolu. Više o kolačićima pročitajte ovdje: Pravila privatnosti. Pročitajte i Uvjete korištenja. Nastavkom korištenja ovih stranica pristajete na naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja.
Što su kolačići i zašto ih koristimo?
Kolačići su male računalne datoteke koje program šalje Vašem pregledniku. Služe nam da omogućimo korisnicima sigurno pretraživanje našeg sadržaja (zaštita od spama), sudjelovanje u anketama, komentiranje itd. Također, koristimo kolačiće naših partnera za vođenje statistike posjećenosti i prilagođeni prikaz oglasa. Naši kolačići su potpuno bezopasni za Vaš uređaj, možete ih lako obrisati u bilo kojem trenutku.
Ako prihvaćate naša Pravila privatnosti i Uvjete korištenja, kliknite "Prihvaćam" i nastavite uživati u sadržaju. Ako, pak, ne prihvaćate, onda nemojte koristiti ove stranice.
HUP: Manji porezi znače veće plaće
Arhivska fotografija
(FOTO: Pixabay)
Niže efektivne stope poreza na dohodak potakle su dodatno nagrađivanje radnika, što upućuje da bi daljnje porezno rasterećenje dohotka u sklopu cjelovite porezne reforme otvorilo prostor za brži rast plaća, tvrdi Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u svojoj tjednoj analitičkoj publikaciji Fokus tjedna.
Poslodavci podsjećaju da su u 2022. godini brutoplaće nominalno porasle za 8,3 posto, a realno pale za 2,3 posto, dok su netoplaće nominalno porasle 7,4 posto, a realno pale za 3,1 posto. Isto tako, kažu da nedavno objavljeni podaci o kretanju ukupnih primanja zaposlenih u Europskoj uniji daju nešto povoljniju sliku u odnosu prema užoj definiciji plaća, a u međunarodnoj usporedbi stavljaju Hrvatsku u povoljniji kontekst. Naime, rast ukupnih primanja u Hrvatskoj u 2022. godini od 9,8 posto premašio je prosjek članica EU-a od 7,2 posto, a realni pad primanja od 0,9 posto blaži je u odnosu prema prosjeku EU-a od dva posto. Posljednjih pet godina ukupna primanja u Hrvatskoj prosječno su rasla za 4,4 posto godišnje (1,2 posto realno), ponovo iznad prosjeka EU-a od tri posto godišnje (a realno 0,2 posto manje) dok hrvatski jedinični trošak rada raste tri puta sporije u odnosu prema prosjeku EU-a (+4,3 prema +12,5 posto). HUP smatra da relativno bržem rastu ukupnih primanja zaposlenih u Hrvatskoj zasigurno pridonose brojni modaliteti porezno oslobođenih isplata poslodavaca radnicima, a velik dio njih njih sadržan je u snažnim kratkoročnim mjerama Vlade za zaštitu stanovništva i gospodarstva od posljedica energetske krize.
"U svakom slučaju niže efektivne stope poreza na dohodak potaknule su dodatno nagrađivanje radnika, što upućuje da bi daljnje porezno rasterećenje dohotka u sklopu cjelovite porezne reforme otvorilo prostor za brži rast plaća", smatraju poslodavci. Ističu kako je potrebno rasteretiti ukupan trošak rada kako bi netoplaće u oba porezna razreda (20 i 30 posto) bile konkurentnije netoplaćama u inozemstvu, smatraju u HUP-u, čime bismo ne samo zadržali postojeće radnike i privlačili strane nego i osigurali održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava.
U ovoj godini HUP očekuje rast plaća odnosno ukupnih primanja zaposlenih od oko sedam posto, malo iznad stope inflacije (6,5 posto). Osim opće potrebe zadržavanja kvalitetnih zaposlenika u okruženju manjka radne snage, među razloge relativno visoke stope rasta primanja HUP ubraja i brži rast plaća reguliranih kolektivnim ugovorima, znatno povećanje minimalne plaće (+12,2 posto u Hrvatskoj, a 10,8 posto u EU-u) te daljnje povećanje porezno izuzetih primitaka.
Hrvatska prema nerazmjernom rastu minimalne plaće u odnosu prema nominalnom rast BDP-a gotovo prednjači na razini EU-a što je neodrživo, upozoravaju poslodavci, zaključivši da to više jača potreba šireg poreznog rasterećenja plaća.
izvor: Dijana Pavlović za Glas Slavonije
