Gorska služba spašavanja: U Pakracu djeluje sedam spasitelja
Goreka služba spašavanja: U Pakracu djeluje sedam spasitelja
(FOTO: Pakrački list)
U doba ljeta mediji su prepuni tekstova o aktivnostima Hrvatske gorske službe za spašavanje (HGSS) koja traga ili spašava turiste koji nisu znali ili mogli odoljeti opasnostima koje nosi more ili dalmatinske i ličke planine. Niti u Slavoniji tijekom ljeta takvih aktivnosti ne nedostaje. Samo prošlog mjeseca posredstvom našeg Centra 112 smo obaviješteni da su lokalni HGSS-ovci sudjelovali (uspješno) u potrazi za izgubljenom osobom (26. kolovoza) u Velikim Budićima, prije toga u potragama na gradiškoj strani (njihova Šumetlica). Pomagali u poplavama na novljanskom području, imali potragu za utopljenikom na Savi, uobičajeno tijekom ljeta dežuraju na Paklenici, kao i niz drugih intervencija.
Neprofitna udruga potpunih volontera
HGSS je osnovana 1950. godine kao interna služba Hrvatskog planinarskog saveza i danas je prerasla u službu javnog karaktera koja brine o sigurnosti građana 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Aktualni zakon o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja izglasan je 2003. godine i definira ju kao nacionalnu, dobrovoljnu, stručnu, humanitarnu i nestranačku udrugu javnog značaja čiji su osnovni ciljevi sprječavanje nesreća, spašavanje i pružanje prve medicinske pomoći u planini i na drugim nepristupačnim područjima i u izvanrednim okolnostima kod kojih pri spašavanju i pružanju pomoći treba primijeniti posebno stručno znanje i upotrijebiti tehničku opremu za spašavanje u planinama u svrhu očuvanja ljudskog života, zdravlja i imovine.
Neprofitna je udruga koja obavlja djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Okuplja gorske spašavatelje organizirane u 25 stanica HGSS-a koje pokrivaju cijelo područje Republike Hrvatske. Nama je nadležna stanica u Požegi koja djeluje od 1969. godine, a pakrački HGSS-ovi imaju status obavještajne točke. Pročelnik im je Požežanin Josip Kraker.
Sedam pakračkih spasitelja
Tko su pakrački HGSS-ovci zapitali smo Vanju Biondić, Pakračanku koja je voditeljica Obavještajne točke HGSS Pakrac, kako je njihov službeni naziv.
Stanica Požega ima ukupno 34 člana (7 spašavatelja, 16 pripravnika, 11 suradnika). Od toga broja pod vodstvom Vanje Biondić u Obavještajnoj točki Pakrac djeluje još šestero članova: Zvonimir Miler (jedini sa statusom spašavatelja) i pripravnici Zoran Milaković, Blaž Skender, Dražen Ivanović, Matija Josipović i Slavko Habijanec.
Da bi netko postao član HGSS-a mora biti mlađi od 35 godina i član nekog planinarskog društva. Prvi korak u stjecanju nekog od četiri spomenuta naziva je tečaj prve pomoći koji se održava u jednom vikendu u njihovom centru na Platku i koji podrazumijeva završni ispit. Kasnije su obvezni ljetni i zimski tečaj tehnike spašavanja na stijeni u zimskim i ljetnim uvjetima u trajanju od tjedan dana kao i speleo-spašavanje nakon čega se postaje pripravnik.
Nakon toga, ovisno o želji, postoje razni specijalistički tečajevi poput helio-spašavanja, spašavanja na brzim vodama, pojašnjava nam Vanja.
Od opreme u Pakracu raspolažu s jednim automobilom, gumenim čamcem s prikolicom, različitom užadi i medicinskom opremom za prvu pomoć. Po potrebi interveniraju po cijeloj Hrvatskoj, naravno, najprije iz bližih stanica, ali isto tako mogu tražiti po potrebi na svoj teren i pomoć pripadnika drugih stanica. Sa svojom stanicom u Požegi kontaktiraju učestalo, a jednom mjesečno su na zajedničkim sastancima.
Posjeduju i osobnu opremu poput specifične odore, zaštitne kacige dok gojzerice kao i niz drugih neophodnih stvari kupuju sami. Osim što većinu osobne opreme kupuju sami, za intervencije koje traju i po cijeli dan ili noć, nemaju nikakvu novčanu naknadu. Trebali bi imati kod svojih poslodavaca vrijeme provedene u intervencijama obračunate kao plaćene radne sate, ali to baš i ne funkcionira, kaže Vanja.
Naravno da je rad u HGSS-u povezan s opasnostima i fizičkim naporima, a pamti i manjih ozljeda. U čemu je zadovoljstvo onda besplatno raditi i još kupovati za to opremu, pitali smo Vanju koja, osim onu humanitarnu dimenziju ističe boravak u prirodi, ali naglašava da je i super zanimljivo, a dodatna je draž da upoznaje druge različite i interesantne ljude. Sviđa joj se praksa u HGSS-u gdje se svi svima, bez obzira na godine i položaj, obraćaju sa „ti“.
HGSS se financira posredstvom Državne uprave za zaštitu i spašavanje i nešto manjim dijelom od regionalne i lokalne uprave koja sudjeluje u financiranju lokalnih službi. Grad Pakrac je posljednje dvije godine za potrebe HGSS izdvajao iz proračuna 6.000 kuna, a ove je u planu 8.000. Iz tih novaca, kao i iz onih dobivenih iz Stanice Požega financiraju troškove automobila i neke druge najnužnije.
