EVO GA : Jednostavno riješen problem Hotela na Rabu, a županija mijenja ime u PLETERNIČKO-slavonsku županiju?
24.7.2019. | 16:51
Ante Mandarić
Pregleda: 9673
(FOTO: Arhiv)
Ministarstvo je riješilo vrlo jednostavno priču vezanu uz Hotel na Rabu iz projekta Slavonija Baranja i Srijem.
OBJAŠNJENJE: Projekt obnove Hotela Arbiana pogrešno je stavljeno u Tablicu Projekta Slavonije, Baranja i Srijema! AHHHHHHHHHHHHHHH okk!!!!
Ajmo malo razmisliti o ovome, grešku su uočili kad se otvorila priča o nelogici "Slavonija do Raba", ali objašnjenje je jednostvano.
Mi se pitamo zašto je ta firma prijavljena na adresi Inkubatora u Pleternici, a tamo ima samo sandučić za primanje pošte? Zašto firma nije registrirana na Rabu? Zanimljivo. Zašto firma s jednim ili čak ni jednim zaposlenim u vrijeme dodjele milijuna prođe na ovom MILIJUNSKOM projektu? Je li itko imao uvid u spise i uvjete tog projekta? Svakako ćemo to zatražiti od Ministarstva.
POŽEŠKO-slavonska ili PLETERNIČKO-slavonska županija ?!?!
Vlada Republike Hrvatske hvali se s Projektom Slavonija, Baranja i Srijem, priznajući da GRIJEŠI u vođenju statistike, u prijevodu MALO MULJAJU s brojkama. Pleternica je EPICENTAR projekata , Grad, firme, ma čak i babe dobivaju projekte koliko se tamo dijeli šakom i kapom, čak i naš portal razmišlja o promjeni i selidbi adrese u Pleternicu.
Muzeji, trgovi, energetske obnove, sad i tržnica, mislim da ni cijela županija nema toliko projekata kao Grad Pleternica. Čak se priča da će u onoj školi koja je zastala s izgradnjom dobiti novu svrhu, a to je da će se tamo preseliti uredi naše županije i napraviti ispostava u Pleternici. Osim županije možda se presele i sve ostale ustanove kad se završi s ciklusom projekata i preseljena županije u Pletrenicu. Kao šlag na tortu dogodit će se promjena imena naše županije iz POŽEŠKO-slavonska županija u PLETERNIČKO-slavonska županija?!?! Osim izmjene imena naše županije, možda će i poneki portali početi mijenjati imena u Pleternički Portal ili slično.
S izmjenom imena županije nebi samo izbjegli loš glas u Republici Hrvatskoj nego bi privukli sve investore koji s jednim zaposlenim u firmi dobiju do 120 milijuna kuna. Ajoj koje će fešte bit na trgovima, ne znam trenutno kako se zovu, Trg bećarca??? Trg Gange??? Pola trga od 3 metra se zove Trg Branitelja ili Bog zna kako, a i taman su mi na privatnom automobilu oštećene "tablice" pa se radujem i za nove registarske oznake s PŽ na PL ili V-PL (Velegrad PLETERNICA ).
Vidjet ćemo kako će se situacija razvijati i što će još zanimljivog biti kad se dobije uvid u projekte i uvjete natječaja. Mislite li da svi imamo iste uvjete ili ne ?!?! I nas zanima.
Istraga DORH-a ili dobra stara: "Vuk sit, sve ovce na broju" ?!?!
Uz slučaj oko Raba, u periferiji se priprema i kuha priča o vinariji u Kutjevu, a navodno i neslužbeno saznajemo da cijeli projekt u Kutjevo ispituje i DORH. Mislim da svi znamo kako će se to sve završiti, "Vuk sit, sve ovce na broju" tako da od svega najvjerovatnije jedno veliko ništa, samo nas zanima kako će se to veliko ništa opravdati.
Kad otac dobije milijune za nekakav projekt, sin s bivšom očevom firmom izvodi radove, vjerujte da tako nešto EU podržava i nema problema s tim. U Grčkoj je prije nekoliko godina bilo takvih "kombinacija" koje su završile uhičenjima i zatvorom, no toga kod nas naravno neće bit, ipak je i Grčka cijelu svjetlosnu godinu pred našim prvosuđem i našim političarima.
Da se nebi pogrešno shvatili , podržavam projekt spomenutog hotela, a pogotovo i vinarije u Kutjevu, čak osobno i pijem to vino (nikad nisam dobio niti jednu bocu na poklon i ne vjerujem da ću je ikad dobiti, ali ni ne tražim) projekti su pohvalni, i ako je sve po zakonu da otac dobiva milijune EURA, a sin izvodi radove na tom projektu, onda je to u redu, ne prigovaram i drago mi je za Pleterničko-slavonsku županiju, ali pod uvjetom da i drugi dobivaju natječaje na raznoraznim projektima, a ne uvjek isti krug ljudi i da na gradilištima po cijeloj županiji možemo vidjeti samo "žute mrave"!
Ante Mandarić
Dodano u 16:15h
Lokalni mediji prenose vijest kako se tvrtka Arbiana ograđuje oko cijelog slučaja navodeći: “Cijela priča oko hotela Arbiana započela je člankom lokalnog požeškog portala punog netočnih i neprovjerenih informacija...” što NIJE TOČNO.
034 portal se služio isključivo službenim informacijama Projekta Slavonije, Baranje i Srijema, a nadležno ministarstvo neka bude adresa kojoj se tvrtka Arbiana treba “žaliti”.
Još jedna stvar se navodi u članku lokalnog portala, a to je da poduzetnik Josip Galić ulaže u Slavoniju itd. itd., naravno, osim ako se po novom Otok Rab nalazi u Slavoniji?
Možda smo malo “blesavi”, ali geografija nam ide ipak malo bolje nego za dvicu.
Tablica iz koje smo izvukli koliko je novca tvrtka Arbiana dobila do jučer je stajala na službenim stranicama ministarstva.
Ako novac koji je tvrtka Arbiana dobila, a radi se o 17 milijuna kuna od EU plus 5 milijuna kuna od Ministarstva turizma nije iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, postavlja se pitanje zašto je tamo “slučaj Arbiana” uvršten i još bitnije, kako je moguće da tvrtka koja ima jednu ili ni jednu osobu zaposlenu dobije na kojekakvim natječajim višemilijunske iznose?!
I u konačnici, zadaća medija osim prenošenja “suhoparnih” vijesti ponekad je propitivati i ispitivati stvari i mišljenja.
Ako smo pogriješili, a mislimo da nismo i radi ravnopravnosti prenosimo članak s RVA u cijelosti tako da svatko može sam procijeniti što je istina, a što nije:
Tvrtka Arbiana ni kriva ni dužna greškom je uvrštena u Projekt Slavonija, Srijem i Baranja. Cijela priča oko hotela Arbiana započela je člankom lokalnog požeškog portala punog netočnih i neprovjerenih informacija, a čemu su kumovala i ministarstva svojim nabrijavanjem statistika.
Tvrtka Arbiana samo je jedna od uspješnih tvrtki Josipa Galića, poduzetnika koji ulaže u Slavoniju, otvara i zadržava radna mjesta, kako bi Slavonke i Slavonci sa svojim obiteljima mogli ostati u rodnome kraju.Prema pisanju portala Telegram, tvrtka Arbiana iz Pleternice kroz Projekt Slavonija je dobila 6,9 milijuna kuna za rekonstrukciju turističkog objekta. No, taj novac, navodi se, utrošen je na adaptaciju hotela na otoku Rabu. Jesu li novac doista potrošili na Rabu, a ne u Slavoniji, Dnevnik Nove TV pitao je i tvrtku Arbiana. Kažu da jesu te da za to nije bilo nikakve prepreke.
"Ovim putem vas informiramo da Arbiana d.o.o. projekt 'Rekonstrukcija turističkog objekta Arbiana' nije aplicirala u sklopu projekta Slavonija, Baranja i Srijem već na poziv 'Podrška razvoju MSP u turizmu povećanjem kvalitete i dodatne ponude hotela'. Kao investitori nemamo uvid kako i po kojim kriterijima Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU svrstava projekte u tablicu Projekt Slavonija, Baranja i Srijem'', stoji u odgovoru iz Arbiane.
Natječaj, koji navode iz Arbiane, provodilo je Ministarstvo gospodarstva od listopada 2015. do kraja 2016. godine. Dakle, puno prije nego je uopće krenuo Vladin Projekt Slavonija. Potvrda toga stiže i iz Ministarstva gospodarstva.
"Predmetni Poziv nije ni na koji način vezan uz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, a kako se to netočno navodi u današnjim natpisima pojedinih medija. Štoviše, važno je istaknuti kako je Vlada Republike Hrvatske osnovala Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem tek 8. ožujka 2017. godine", priopćili su iz ministarstva.
Ipak, Vlada projekt na Rabu vodi kao dio statistike Projekta Slavonija. U tablici na službenoj stranici Strukturnih fondova projekt je vrlo lako pronaći. Projekt obnove Slavonije Vlada je započela sjednicom u Osijeku prije dvije godine. Od tada do danas, bivša ministrica Gabrijela Žalac u nekoliko navrata naglašavala je kako očekuje bolju iskorištenost sredstava.
Stručnjakinja za EU fondove Ana Fresl u svemu ovome vidi više pozitivnog nego lošeg. ''Loše je možda samo što se komuniciralo da je to lokacija za Slavoniju, ali nije. Ti natječaji su financirali projekte koji su se mogli prijaviti iz cijele Hrvatske. Ono što je dobro je jako puno kvalitetnih projekata, ali smo trudom svojih aplikanata, zaista došlo iz tog područja pa je puno sredstava zaista i završilo u Slavoniji na natječajima koji su bili otvoreni u cijeloj Hrvatskoj'', objašnjava stručnjakinja.
Prema službenim podacima, unutar Projekta Slavonija, Baranja i Srijem ugovoreno je više od 10 milijardi kuna, no veliko je pitanje je li ta brojka točna i od kojih je sve projekata Vlada radila ovu statistiku.
Nažalost, Arbiana nije jedina tvrtka s područja Požeštine s ovakvim problemima. Naime, tvrtka Spin Valis iz Požege, krajem 2017. godine javila se na natječaj za europska sredstva koji je provodilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Iako taj natječaj nema nikakve veze s Vladinim Projektom Slavonija, država je tvrtku pripisala u statistiku dobitnika sredstava upravo s liste tog Projekta.
Dobili su 19 milijuna kuna koje je država, na čuđenje poduzetnika Jelčića, jasno izlistala u tablici Projekta Slavonija. "Tvrtke iz cijele Hrvatske konzumirale su taj natječaj, odnosno prošle, ovdje se radi o energetskoj učinkovitosti, dizanju energetske učinkovitosti za 20 posto", kaže direktor Spin Valisa Zdravko Jelčić.
Tvrtka Arbiana samo je još jedan od primjera kojim je statistika Projekta Slavonija malo popravljena.
Priopćenje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU glasi:
"Tvrtka Arbiana, greškom kod unošenja u sustav, uvrštena je u Projekt Slavonija, Baranja i Srijem iz razloga što je prijavitelj registriran na području provedbe spomenutog Projekta, dok se sama realizacija projekta tvrtke Arbiana odvija izvan područja Slavonije, Baranje i Srijema. Uz ovaj projekt u pitanju su još tri projekta ukupne vrijednosti 25.187.679,63 kuna, koje provode tvrtke registrirane na području Slavonije, Baranje i Srijema, a realiziraju se izvan područja Projekta. Čim je greška uočena, projekti su uklonjeni s liste."
Cijela priča oko hotela Arbiana započela je člankom lokalnog požeškog portala punog netočnih i neprovjerenih informacija, a čemu su kumovala i ministarstva svojim nabrijavanjem statistika. Tvrtka Arbiana samo je jedna od uspješnih tvrtki Josipa Galića, poduzetnika koji ulaže u Slavoniju, otvara i zadržava radna mjesta, kako bi Slavonke i Slavonci sa svojim obiteljima mogli ostati u rodnome kraju.
