
20.8.2025. | 17:47
Silvana Menđušić
IZVOR: Telegram.hr
Pregleda: 2115
FOTO: META
“Masovni nadzor online platformi duboko je zadiranje u privatnost pod krinkom zaštite djece”, kaže za Telegram komunikacijski stručnjak i savjetnik Marko Rakar koji kontroverzni prijedlog Europske komisije naziva zlokobnim i orvelovskim.
Tim se prijedlogom omogućuje nadzor svih pružatelja online komunikacijskih usluga. Po toj uredbi, koju bi Bruxelles mogao usvojiti ove jeseni, bilo bi dozvoljeno skeniranje multimedijalnih sadržaja poput fotografija, videa i linkova koje korisnici šalju preko platformi kao što su WhatsApp, Viber i Telegram.
“Situacija je jednostavna. Svi koristimo različite komunikacijske platforme poput Vibera i WhatsAppa, koje su dominantne za razmjenu poruka. Prođe li prijedlog, sve poruke mogu biti nadzirane u stvarnom vremenu. Vaša komunikacija se može nadzirati, kopirati, snimati i arhivirati na neodređeni broj dana, mjeseci ili čak godina. Svi naši razgovori i komunikacija podložni su tome da ih netko može pročitati”, opisuje Rakar kako će zakonski prijedlog utjecati na 450 milijuna građana Europske unije.
Cilj zaštita od predatora, rezultat masovni nadzor
Rakar nije jedini koji upozorava da bi usvajanje ovog zakona označilo totalni kraj privatnosti digitalne korespondencije. Naime, Europska komisija predlaže obvezivanje pružatelja online usluga da automatski pretražuju sve privatne razgovore, poruke i e-mailove u potrazi za sumnjivim sadržajem.
Ugrožena su temeljna prava na privatnost i digitalnu sigurnost svih građana EU, jer će svaka fotografija, svaka poruka, svaka datoteka koju pošaljete bit će automatski skenirana, bez vašeg pristanka. Deklarirani cilj je pronalazak materijala seksualnog zlostavljanja djece i zaštita maloljetnika od seksualnih predatora, no rezultat će, tvrde osporavatelji, biti masovna kontrola putem potpuno automatiziranog nadzora poruka i razgovora u stvarnom vremenu te kraj privatnosti digitalne korespondencije.
“Vaše poruke netko može nadzirati bez naloga, 24 sata dnevno. To otvara niz novih opasnosti: nečija privatna korespondencija, fotografije i filmovi odjednom postaju dostupni neodređenom broju ljudi. Mogu biti snimljeni, umnožavani i distribuirani”, upozorava Rakar.
‘Zgrožen sam što Hrvatska podražava prijedlog’
Taj je prijedlog Europske komisije naišao na snažne podjele između zemalja članica. Podržavaju ga zemlje poput Bugarske, Danske, Francuske, Portugala i Španjolske, dok su Austrija, Nizozemska i Poljska oštro protiv. Čeka se odluka Njemačke. Hrvatska je prijedlog podržala, zgraža se Rakar.
“U Hrvatskoj su neki neinformirani idioti odlučili da smo kao zemlja za taj prijedlog. To su odlučili neki needucirani ljudi koji ne razmišljaju o posljedicama te odluke za koju su dali pozitivno mišljenje. Nije bilo javne rasprave niti je pruženo dovoljno informacija. Mi smo jedna od država u kojoj su ljudi bili nadzirani i prisluškivani, gdje su se sudbine mnogih temeljile na takvim invazivnim metodama. Kao bivša socijalistička zemlja trebali bismo biti osjetljivi. Očito, ljudi koji danas odlučuju školovani su u policijskim i vojnim sustavima bivših država. Sve to se događa, ponovit ću desničarsku tezu, jer nismo proveli lustraciju”, veli Rakar.
Ističe da je Europa izrasla na temelju građanskog prava, koje uključuje slobodu od prekomjernog nadzora. “Mi iz bivših socijalističkih zemalja trebali bismo to shvaćati bolje od drugih”, ponavlja i dodaje da političari često ne razumiju posljedice inicijativa koje podržavaju. “Dodatno, desničarske vlade imaju tendenciju klizanja u autokraciju, pa tako i kod nas, što je uočljivo posljednjih desetak godina”, ocjenjuje Rakar.
Opasna privatizacija pravosuđa?
Osporavatelji ovog prijedloga upozoravaju da će i sigurna enkripcija komunikacije biti ugrožena. Privatne komunikacije, poslovne tajne i osjetljive informacije bile bi izložene. Ugrozit će se sigurna enkripcija potrebna za zaštitu manjina, LGBTQ osoba, demokratskih aktivista i novinara. Primjerice, na svom sljedećem putovanju u inozemstvo možete očekivati velike probleme. Strojno generirana izvješća o vašoj komunikaciji mogu biti proslijeđena drugim zemljama, poput SAD-a, gdje ne postoji zaštita privatnosti podataka.
Obavještajne službe i hakeri mogli bi špijunirati vaše privatne razgovore i e-mailove. Vrata će biti otvorena svima s tehničkim znanjem da čitaju vaše poruke, ako se ukloni sigurna enkripcija kako bi se omogućilo njihovo skeniranje.
Sporno je i što će se pravosuđe privatizirati. Kritičari prijedloga objašnjavaju da će u budućnosti algoritmi korporacija poput Facebooka, Googlea i Microsofta odlučivati tko je sumnjiv korisnik, a tko nije. “Države nemaju kapaciteta i znanja i, naravno, žele staviti trošak i obvezu na te platforme. Time će nastati novi sloj ljudi koji imaju pristup podacima, a koji nisu država ni stvarni korisnici. To je ogroman problem”, veli Rakar.
Privatni podaci u nesigurnim rukama
Opisuje kako bi to moglo izgledati u stvarnosti: “Zamislite dvoje tinejdžera koji razmjenjuju fotografije ili videa jer su zaljubljeni. Taj će njihov sadržaj biti identificiran i pohranjen negdje kod nekog suludog državnog odvjetnika, koji će imati mogućnost označiti živote tih osoba zbog nečeg što je toj generaciji prihvatljivo. Što će se dogoditi kad osobna fotografija završi na nezaštićenom računalu nekog službenika? Tko može jamčiti da se taj podatak neće zloupotrijebiti, prodavati ili razmjenjivati?”
“Istovremeno, kriminalci i pedofili prebacit će se na druga rješenja i uvijek će moći izmjenjivati svoje sadržaje s drugima. Više nitko neće moći koristiti WhatsApp s realnom sigurnošću da poruke neće biti presretnute i pročitane u stvarnom vremenu”, zaključuje Rakar. Opisuje i primjer iz Sjedinjenih Država, gdje sustav dobrovoljnog skeniranja sadržaja korisnika već postoji, međutim pokazuje i slabosti. “U SAD-u je sustav automatski klasificirao više od 65 milijuna prijava, no čak 80 posto tih prijava bilo je netočno. Većina incidenata zapravo se odnosi na sexting među tinejdžerima ili odraslima – bez stvarnih prijetnji ili kriminalnih radnji. Međutim, golema količina privatnih podataka već je prošla kroz filtre korporacija i državnih agencija”, kaže Rakar.
Predloženom uredbom svi vaši razgovori u chatu i e-mailovi automatski će se pretraživati radi sumnjivog sadržaja. Ništa ne ostaje povjerljivo niti tajno. Ako algoritam klasificira sadržaj poruke kao sumnjiv, vaše privatne ili intimne fotografije mogu pregledavati zaposlenici i vanjski suradnici međunarodnih korporacija te policijske vlasti.