Demografski slom Požeštine: Za deset godina izgubili tisuće stanovnika
9.10.2025. | 06:31
J. Topić
Pregleda: 7772
FOTO: Ante Krstanović, arhiva
Nepovoljna demografska kretanja već godinama pogađaju Požeško-slavonsku županiju, a posebno su izražena na području Požege i okolnih naselja. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj stanovnika znatno je opao u odnosu na prethodna desetljeća, a glavni uzrok tome je kontinuirano iseljavanje, poglavito mlađih generacija i čitavih obitelji u zapadne europske zemlje.
Grad Požega danas broji 16.867 stanovnika, a zajedno s pripadajućim naseljima njih 22.294. Prije samo deset godina, Požega je imala 20.505 građana, a cijelo administrativno područje gotovo 26.248. To znači da je grad, u svega deset godina, izgubio gotovo 4.000 stanovnika, dok je pad broja žitelja na razini šireg gradskog područja veći od 4.000 – što predstavlja pad od gotovo 17%.
Povijesni pogled otkriva drastične promjene
Povijesni podaci dodatno pojačavaju sliku demografskog nazadovanja. Početkom 20. stoljeća, točnije 1900. godine, Požega je imala tek oko 5.000 stanovnika, a s okolicom nešto više od 9.000. Prvi značajan rast zabilježen je 1953. godine kada grad prelazi prag od 10.000 stanovnika, a s okolnim naseljima doseže brojku od 15.000. Najveći broj stanovnika Požega bilježi 1991. godine – tada ih je bilo 21.000, dok s okolicom rekord doseže deset godina kasnije, kada ih je bilo gotovo 28.000.
Danas su te brojke gotovo prepolovljene, a trend pada ne jenjava.
I ostali gradovi u županiji bilježe pad
Ni ostali gradovi Požeško-slavonske županije nisu pošteđeni. Grad Pakrac trenutno ima 4.151 stanovnika, a kada se uračunaju i okolna 42 naselja, ukupna brojka iznosi oko 7.000. Lipik broji nešto manje od 2.000 građana, a sa svojih 26 prigradskih naselja ukupno nešto više od 5.000.
Pleternica, koja administrativno pokriva 38 naselja, danas ima 9.138 stanovnika, od čega samo 2.895 u samome gradu. Grad Kutjevo s 17 pripadajućih naselja ima blizu 5.000 stanovnika, dok gradsko središte broji manje od 2.000.
Alarmantni pokazatelji
Ovakvi podaci jasno ukazuju na duboku demografsku krizu koja zahvaća cijelu županiju. Gubitak gotovo petine stanovništva u deset godina izravno utječe na gospodarstvo, obrazovni sustav, zdravstvo, ali i na budućnost lokalne zajednice u cjelini.
Ako se ovaj trend ne zaustavi ili barem ublaži konkretnim mjerama, Požeško-slavonska županija uskoro bi se mogla suočiti s još ozbiljnijim izazovima – od zatvaranja škola, do sve teže održivosti javnih usluga i infrastrukturnih sustava.
Zaključak
Očuvanje života u manjim sredinama, poticanje ostanka mladih i stvaranje uvjeta za povratak iseljenih obitelji postaju ključni izazovi ne samo za lokalne vlasti, nego i za državu u cjelini. Jer bez ljudi – nema ni budućnosti.
