Biskup Škvorčević s roditeljima gimnazijalaca u Virovitici

Biskupija
(FOTO: Požeška biskupija)

17.9.2023. | 10:36 | Požeška biskupija
Pregleda: 935

Na početku nove školske 2023./2024. godine, 15. rujna 2023. požeški biskup Antun Škvorčević susreo se s roditeljima učenika Katoličke klasične gimnazije u Virovitici. U prostorima škole okupili su se roditelji i učitelji na čelu s razrednicima i ravnateljicom Marijanom Novak Stanić i ondje dočekali biskupa Antuna i predstojnika Ureda za katoličke škole u Požeškoj biskupiji Ivicu Žuljevića. Ravnateljica je na početku pozdravila roditelje i učitelje, zahvalivši im na dolasku i na svemu onome što svatko od njih na svoj način čini za boljitak i uspješan rad škole. Poseban pozdrav uputila je roditeljima učenika prvog razreda i ukratko im predstavila školu. Izrazila je srdačnu dobrodošlicu i osobitu zahvalnost osnivaču škole biskupu Antunu za očinsku brigu kojom skrbi o školi od njena osnutka do danas.

Nadovezujući se na ravnateljičine pozdravne i zahvalne riječi, biskup je u prigodnom govoru podsjetio kako svi relevantni međunarodni i nacionalni dokumenti jamče roditeljima pravo na odgoj djece po vlastitoj savjesti i slobodnom odabiru. Kazao je nazočnim roditeljima da su oni to svoje pravo na najbolji način potvrdili, upisavši svoju djecu u Katoličku klasičnu gimnaziju, napomenuvši kako bi bilo zanimljivo doznati koji su razlozi za takvo njihovo opredjeljenje.




Podsjetio je da je Požeška biskupija uz Katoličku klasičnu gimnaziju u Virovitici, osnovala i Katoličku gimnaziju u Požegi, te Katoličku osnovnu školu u Požegi, Virovitici i Novskoj, da bi izišla ususret roditeljima koji pored obrazovanja žele i odgoj svoje djece u evanđeoskim vrijednostima. Spomenuo je kako je država u vrijeme komunističke vlasti dopuštala samo javne škole kroz koje je nametala djeci i mladima svoju ideologiju. Istaknuo je da je zadaća demokratske hrvatske države organizirati javni život u prilog svih njenih građana, omogućujući između ostalog i osnivanje odgojno-obrazovnih ustanova različitih vrsta, kako bi roditelji mogli birati odgoj i obrazovanje svoje djece. No, kazao je kako spomenuta demokratska svijest u našem društvu još nije dovoljno prisutna u našoj javnosti, te i u redovima najviših obnašatelja vlasti ima onih koji smatraju da su javne škole nešto normalno i redovito, a katoličke i privatne škole nešto čemu ne treba dati maha niti financirati iz javnih sredstava, kojima i roditelji djece u katoličkim školama doprinose svojim plaćanjem poreza. Biskup je upozorio na razliku između privatnih i katoličkih škola, naglasivši da privatne redovito idu za zaradom te u njih upisuju svoju djecu bogatiji roditelji, dok katoličke škole nisu profitne, nemaju cilj zaradu, nego u suradnji s roditeljima služiti onom odgoju i obrazovanju njihove djece i mladih, čiji su temelj evanđeoske vrijednosti. Ustvrdio je kako je radi toga u katoličkim školama od osobitog značaja suradnja između roditelja i učitelja, obitelji i škole.




Ispripovjedio je potom da ga je jedna majka nekom prilikom vrlo živahno uvjeravala o potrebi da svojima troje djece omogući što šire stjecanje znanja i vještina, te da ih je upisala u razne škole i aktivnosti, od jezičnih i glazbenih do sportskih i glumačkih. Biskup je spomenuo kako ju je na to upitao hoće li joj djeca imati vremena biti ljudi, jer su prezaposlena. Dodao je kako katoličke škole žele pomoći djeci i mladima u onom što je najvažnije i što je prije znanja, a to je: biti ljudi. Nitko nas nije pitao želimo li se roditi, ali sada kad već jesmo ljudi za nas nema druge sreće nego biti to na što potpuniji i istinskiji način. U katoličkim školama ravnamo se između ostalog po Isusovu načelu: „Što koristi čovjeku da sav svijet zadobije, a životu svome naudi?“ i „Tražite najprije Božje kraljevstvo i pravdu njegovu, i sve drugo bit će vam nadodano“. Ustvrdio je kako sreća nije „imati nešto“ nego „biti netko“, izgrađen u moralnom smislu kako bi mogao pravilno upotrijebiti znanje koje je usvojio i vještine koje je stekao. Naime, ako čovjek nije dobro odgojen, ako je nemoralan, njegovo je znanje u opasnosti da bude zlorabljeno, kako nas povijest uči, a sadašnjost to zorno očituje na primjeru sofisticiranog rata koji se vodi u Ukrajini, gdje se znanje koristi za razaranje i ubijanje nedužnih ljudi. Veoma je važno da čovjek nauči biti ponizan u prihvaćanju sama sebe i zakonitosti koje je Bog upisao u njega i u svijet što ga je stvorio, nastojeći trajno rasti u svojoj jedinstvenoj i neponovljivoj osobi, postajati duhovno velik ljubavlju prema Bogu i bližnjemu. Biskup je kazao kako je tužno promatrati mlade ljude koji fizički rastu, a duhovno umiru. Dok se čovjekov fizički rast odvija po genetičkim zakonitostima naslijeđenima od roditelja, njegov se duhovni rast ostvaruje putem slobodnog opredjeljenja za istinske vrijednosti života, a to su u konačnici Božje vrijednosti, ustvrdio je biskup.

Rekao je roditeljima kako odgoj i obrazovanje u katoličkim školama ide za uravnoteženim, cjelovitim rastom i izgradnjom mladog čovjeka, gdje vjera i ljubav imaju središnje mjesto, jer mu pomažu da ne svedu sebe na sama sebe, da se narcisoidno ne zatvori u krug vlastite sebičnosti, nego se otvori drugome, Bogu i bližnjemu te u zajedništvu s njima rastu u svojoj osobnosti. Istaknuo je da su vjera i ljubav čini naše slobode, kojima se oslobađamo privezanosti za same sebe, živimo za druge te tim putem istinski pronalazimo sebe u dimenzijama života kojima po rođenju i pozivu pripadamo. Biskup je ustvrdio da nas je sâm Bog stvorio kao bića konkretnih vrijednosti koje je očitovao u Isusu Kristu te je on najizvrsniji model u našem nastojanju „biti čovjek“. On je, naime, kao Očev Sin odvijeka htio postati pravim čovjekom, da bi vjernošću Ocu i ljubavlju dokraja do u smrt slomio granice koje nam priječe da bismo mogli u punoj oslobođenosti od zla i smrti biti potpuno Božji i na taj način potpuno ljudi. Biskup je poželio roditeljima i učiteljima na čelu s ravnateljicom da zajedničkim opredjeljenjem služe djeci i mladima da u Isusu Kristu pronađu svoju istinsku ljudsku veličinu.

Nakon susreta s biskupom roditelji su se uputili u razrede gdje su nastavili razgovor s razrednicima svoje djece.



Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Podržavate li porez na nekretnine?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI