Biskup Antun Škvorčević pohodio je Župu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije u Novoj Gradiški
10.12.2019. | 10:59
Požeška Biskupija
Pregleda: 2891
Biskup Antun Škvorčević pohodio je Župu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Mariji u Novoj Gradiški
(FOTO: Požeška Biskupija)
Na Drugu nedjelju došašća, 8. prosinca požeški biskup Antun Škvorčević pohodio je Župu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Mariji u Novoj Gradiški i u župnoj crkvi predvodio euharistijsko slavlje prigodom svetkovine zaštitnice Župe i Grada. 
Župnik Branko Gelemanović pozdravio je na početku biskupa Antuna, izrazivši radost što ih je došao pohoditi u vrijeme obnove župne crkve, a predstavnici krizmanika u znak dobrodošlice uručili su mu cvijeće. Uvodeći u misno slavlje biskup je kazao sudionicima da je danas došao k njima s ponešto znatiželje vidjeti kako izgleda njihova župna crkva u obnovi, ali još više kako izgledaju oni obasjani novom rasvjetom. Rekao je da ga ona podsjeća na ono svjetlo kojim je Isus Krist prije dvije tisuće godina obasjao našu zemlju i koje sve do danas neumanjenom snagom sja u srcima njegovih vjernika.
Započinjući homiliju, biskup je župniku, njegovim suradnicima i župljanima čestitao svetkovinu Zaštitnice njihove župe, a svim građanima Nove Gradiške na čelu s gospodinom gradonačelnikom i njegovim suradnicima čestitao Dan Grada. Kazao je kako postoji određena predodžba ili koncept o tome kakav bi trebao biti naš život u Hrvatskoj i upozorio na određeno nezadovoljstvo što se on ne ostvaruje na različitim razinama javnog života – gospodarskoj, znanstvenoj, prosvjetnoj, političkoj, kulturnoj i drugim – čije je očitovanje bio i nedavni štrajk prosvjetnih djelatnika. Tko je smislio koncept s kojim nismo zadovoljni, upitao je biskup, kazavši da ne zna do kraja odgovor na to pitanje, ali da zna kako postoji Božji projekt o čovjeku te da u njem vjernici pronalaze smisao svoga postojanja i da ga trebaju nastojati ugrađivati u naše društvo.
Prorok Izaija u prvom čitanja, nakon što je zajedno sa svojim narodom proživio teško iskustvo babilonskog sužanjstva, kao posljedicu nevjernosti Bogu saveza i života po vlastitom konceptu, utvrdio je da se njihovo nekoć tvrdo srce obratilo i postalo osjetljivo za Boga i njegove naume. Prorok naviješta da će iz truloga Jišajeva panja izrasti mladica, potomak Davidov, na kojem će počivati Duh Gospodnji, on će biti pomazanik – Mesija i povesti narod k ostvarenju Božjeg nauma o njemu. Prorok najavljuje kako će se Božji naum o čovjeku dogoditi posebnim zahvatom Duha Svetoga i tako oživjeti ono što je u njegovu narodu zamrlo i obnoviti ono što je u njem razoreno, što se ostvarilo u Isusu Kristu začetom po Duhu Svetom.
Biskup je potom istaknuo kako nam današnji evanđeoski ulomak predstavlja Ivana Krstitelja, kojemu na obale Jordana grnu Jeruzalemci, nezadovoljni ljudskim konceptom onodobnih vjerskih i političkih moćnika po kojem je organiziran javni život, te im Krstitelj predstavlja Božji naum o njima i poziva da ga obraćenjem prihvate. Obratiti se znači okrenuti se Bogu i njegovu svjetlu, u njem upoznati sebe i po njem živjeti drugačijeg, Božjeg čovjeka. Biskup je podsjetio sudionike slavlja da oni u svojim srcima i savjestima točno osjećaju kako ono što sada žive nije ono pravo, da nisu stvoreni za nešto malo, za ništavilo i smrt, nego za drugačije, punije i istinskije, što im jedino Bog može podariti. Podsjetio je kako je Krstitelj svoj poziv na obraćenje povezao s prijetnjama, upućenima napose farizejima i pismoznancima te najavom Božje osvete. 
Dodao je kako Isus u svom javnom djelovanju grješnicima nije prijetio, već im je uvijek pristupao Božjom milosrdnom ljubavlju koja prašta i poziv na obraćenje povezao s vjerom u njega. Kazao je: „Bog se u Isusu Kristu nije objavio kao osvetnička pravda, nego kao pravda milosrđa i ljubavi.
