Povjesničar Hrvoje Klasić predstavio Požežanima svoje dvije knjige „Bijelo na crno“ i „Crveno na crno“
23.11.2022. | 09:51
Redakcija 034 portala
Pregleda: 3014
FOTO: V.T.
Prekjučer je u Gradskoj knjižnici, u organizaciji Povijesnog društva Požega održano predstavljanje knjiga „Bijelo na crno“ i „Crveno na crno“ autora Hrvoja Klasića. Svoj osvrt na održani događaj dao je i predsjednik Povijesnog društva Požega, Vinko Tadić, prof.
"Okupili smo se večeras na predstavljanju knjiga povjesničara Hrvoja Klasića u organizaciji Povijesnog društva Požega. To su knjige „Bijelo na crno“ i „Crveno na crno“. Prije uvodnoga komentara o spomenutim knjigama dopustite mi nekoliko rečenica o autoru.
Hrvoje Klasić rođen je 1972. godine u Sisku. Diplomirao je povijest na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Na tom fakultetu je magistrirao i doktorirao. Radio je kao nastavnik povijesti Gimnazije u Sisku, a već skoro dvadeset godina na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Hrvoje Klasić je dobitnik Godišnje nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu za 2006. godinu. Te godine dobio je i Godišnju nagradu grada Siska za djelo „Hrvatsko proljeće u Sisku“. Istaknuo se kao suautor dokumentarnoga serijala „Hrvatsko proljeće“ te autor serijala o NDH. Autor je poznate knjige „Jugoslavija i svijet 1968.“ Ta knjiga bila je u užem izboru za prestižnu nagradu Kiklop. Godine 2006. primio je nagradu „Svetozar Pribićević“ za doprinos razvoju hrvatsko-srpskih odnosa. Ove godine dobio je Godišnju nagradu grada Zagreba za izložbu i knjigu o Većeslavu Holjevcu. Jedan je od najistaknutijih povjesničara na području jugoistočne Europe.
Knjige „Bijelo na crno“ i „Crveno na crno“ obuhvaćaju tekstove o raznim temama i dilemama suvremene hrvatske povijesti. Sadrže važna objašnjenja i analize niza problema vezanih za Jugoslaviju, odnose između Hrvata i Srba, ustaški režim, partizanski pokret, Jasenovac, Bleiburg, socijalizam (komunizam), a tu je i niz istaknutih povijesnih ličnosti poput predsjednika Josipa Broza Tita i Franje Tuđmana. Autor je pisao i o najbolnijim temama posljednjega desetljeća XX. stoljeća.
Složenim i kontroverznim temama pristupio je realno i uravnoteženo sagledavajući ih u cjelini. Time je ostvario temeljni zadatak povjesničara, a to je suočavanje građanki i građana s prošlošću. Neka razdoblja suvremene hrvatske povijesti, poput Drugoga svjetskog rata i poratnoga perioda te ratnih stradanja i razaranja od 1991. do 1995. godine, bila su vrlo bolna. To su velike traume i kolektivne rane hrvatskoga naroda, Srba u Hrvatskoj i drugih. Danas pojedini publicisti, ponajviše pripadnici ekstremne desnice, pa čak i neki povjesničari, te dijelove povijesti nerijetko prikazuju krajnje iskrivljeno uzevši u obzir samo segmente koji podržavaju njihovu neutemeljenu sliku. Time ne dopuštaju da spomenute rane konačno zacijele i prestanu biti kamen spoticanja u ostvarivanju uspješnoga suživota svih građanki i građana Republike Hrvatske bez obzira na njihovu nacionalnu i vjersku pripadnost, pogled na svijet, način života i sve druge različitosti. Važno je čuti i razumjeti, ne nužno i prihvatiti, perspektivu drugoga. Samo najbolji među nama mogu uzmaknuti pred argumentima.
U demokratskom, a to prije svega znači pluralnom društvu, različiti pogledi uvijek su dobro došli, ali ako su potkrijepljeni utemeljenim argumentima. Prošlost moramo sagledavati smireno i racionalno, a ne kroz naočale ideologija koje nas desetljećima ometaju u hrabrom suočavanju. Do 1990. godine to su činili komunisti, a nakon toga nacionalisti. Povjesničari, koji drže do zahtjeva struke, ustrajno se suprotstavljaju tim nastojanjima. U tom smislu Hrvoje Klasić hrabro je prigrlio svoj križ predano i s ljubavlju ispunjavajući svoju ljudsku, građansku i profesionalnu dužnost", kazao je Tadić.
