Ženska strana nacionalne priče Domovinskog rata u književnoj večeri „Naše Branke“
5.12.2022. | 13:46
I.K.
Pregleda: 1418
FOTO: I.K.
U Gradskoj knjižnici u Pakracu održana je 2. prosinca 2022. književna večer „Naše Branke“ u organizaciji Palijativnog tima LiPa. Programom su objavljeni rezultati natječaja „Branka u romanu - braniteljica u životu“ za učenički sastav na temu Šenoine „Branke“.
Tri sastava u kojima učenici prepoznaju „Branku“ danas, pročitana su a učenici, uz zahvalnicu za sudjelovanje i nagrađeni: Laura Walter, OŠ „Vladimir Nazor“ Trenkovo uz mentoricu prof. Vlatku Vasilj, Oliver Kalan, OŠ fra Kaje Adžića Pleternica i Vilim Kalan, Tehnička škola Požega.
Objava rezultata natječaja „Žena - braniteljica u ratu i miru“ za kratku priču - svjedočanstva žena i o ženama iz Domovinskog rata slijedila je čitanjem odlomaka odabranih priča, priča koje su odabirom povjerenstva ušle u uži izbor i ocijenjenih kao najbolje, a to su priče „O mojoj baki, s ljubavlju“ Verice Sinjaković, „Bio jednom jedan fićo“ Sandre Halt-Ćuže i kao najbolja „Žena u crvenoj haljini“ autorice Senke Slivar.
Ocjenu priča donijelo je povjerenstvo u sastavu: Lada Puljizević, magistra novinarstva, novinarka i urednica časopisa „Hrvatski vojnik“, spisateljica i dobitnica brojnih nagrada za svoje kratke priče, dr.sc. Vladimir Lončarević, književni povjesničar, esejist, član Društva hrvatskih književnika i prof. Mario Tušek, upravitelj Muzeja vojne i ratne povijesti u Pakracu.
„Vizija ovih inicijativa bila je potaknuti žene braniteljice i sudionice Domovinskog rata, ali i sve članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata i ostale građane, na književno stvaralaštvo kako bi se sačuvala sjećanja na Domovinski rat i stvaranje hrvatske države, te osnažile vrijednosti slobode, zajedništva, mira, domoljublja, ponosa, požrtvovnosti, nacionalne samobitnosti i samosvijesti, a primarni smisao natječaja prikupiti svjedočanstva žena u formi kratke priče kako bi izrečeno dobilo i književnu vrijednost te priča kao takva bila ovjekovječena kao trajan svjedok jednog prijelomnog vremena.“
„Misao vodilja bila je da dijeljenjem svoje priče ove hrabre žene uvide, unatoč marginaliziranju od strane društva pa čak i udruga koje se pravima žena bave, da nisu same, da dijeljenjem svoje priče možda uspiju podijeliti i teret proživljenoga iskustva... Uobličiti doživljaj, osobito tragičan, u zadanu formu nije lako i potrebna je neizmjerna hrabrost za suočiti se, izgovoriti, napisati, podijeliti težinu svoga križa i zato hvala vam na hrabrosti koju ste pokazale i na ovaj način -polaganjem svojih rana na papir... Nitko od vas nema veće pravo progovarati o vama, ali uzimaju si to za pravo. Stoga pišite, ma koliko teško bilo, jer samo zapis ostaviti će trajan trag vašeg postojanja, ali i stvarnih događanja u Domovinskom ratu za koja mnogi nastoje da budu zaboravljena“, naglasila je u uvodnom obraćanju voditeljica projekta Kalan, dok je dr. Lončarević, uz ostalo, poručio „...da su sve priče vrijedne same po sebi, jer izražavaju život, njegove nade i brige, boli i radosti, vjeru i tjeskobe...
No kako sam ih ipak morao književno vrednovati, učinio sam to na temelju onoga što sam u pojedinim pričama osjetio, vidio i doživio u cjelini i jedinstvu teme, motiva, kompozicije, naracije i stila...“ te zaključio:
„ Žena stoji među nama kao karijatida hrvatske povijesne opstojnosti, i ne samo opstojnosti nego i naše narodne duše. I kada bismo mi bili ono što govorimo da jesmo, već bismo sutra prionuli da se na vrh najvišeg vrha hrvatskoga podigne nacionalni spomenik hrvatskoj ženi, koji bi izrazio ljubav i poštovanje njezinoj žrtvi za narod i domovinu, i taj bi spomenik kao replika bio u svakom hrvatskom domu kao znak ljubavi i poštovanja našim majkama, ženama i sestrama.
Tolika je vrijednost žene i tolika važnost! U nadi da će ovaj natječaj potaknuti senzibilitet javnosti za žensku stranu velike nacionalne priče Domovinskog rata, i s poštovanjem biti zabilježen kao hommage našim ženama, što su ne samo u Domovinskom ratu nego kroza svu našu bolnu i slavnu povijest postojano i samozatajno stajale na našim pragovima života i smrti, s osobitim poštovanjem!“.
Predsjednica Palijativnog tima Lipa, gđa Ljerka Pavković, zahvalila je sudionicama natječaja na odazivu na natječaj unatoč teškoj temi, partnerima u projektu PT LiPa „Branka u romanu - braniteljica u životu“ odobrenog od Grada Pakraca, vokalnoj skupini „Aoide“ Osnovne glazbene škole Pakrac pod vodstvom prof. Tee Silađi, kao i svima koji su podržali projekt i na bilo koji način, dali i daju podršku ženama - braniteljicama u bilo kojem svojstvu, podršku na bilo kakav način i u bilo koje vrijeme.
Završetak projekta slijedi programom „Oprost kao lijek“ koji će biti održan 8.12.2022.
