Zastupnica Vlašić-Iljkić: Izvješće o stanju u prostoru u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2013.-2019. godine u Hrvatskom saboru–kako nam stoji Požeško slavonska županija?
22.4.2021. | 17:32
M.V.I.
Pregleda: 3364
FOTO: SDP/Screenshot
„Građani su vrlo svjesni situacije oko sebe, a nažalost velika većina su taoci županijske vlasti HDZ-a godinama, koji obećavaju napredak, rast i razvoj županije. I dobro je da ovakva izvješća potvrde ono što svi građani znaju, a ovdje govorim o Požeško slavonskoj županiji i općenito nerazvijenoj Slavoniji.
Dakle, prema Izvješću o stanju u prostoru u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2013.-2019. godine, Požeško – slavonska županija je na samom začelju razvijenosti u RH. Ovi brojevi to jasno govore. Prema podacima DZS-a, BDP je 2018. godine iznosio 12.270 EUR po stanovniku, a najniži je u četiri slavonske županije: Virovitičko-podravskoj (6525 EUR/st.), Brodsko-posavskoj (6607 EUR/st.), Požeško-slavonskoj (6620 EUR/st.) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (6730 EUR/st.).
BDP po stanovniku u najviše rangiranim županijama iznosi otprilike dvostruko viši nego u najniže plasiranima. Najmanji intenzitet investicijske aktivnosti zabilježen je u Požeško-slavonskoj (0,7 %), Ličko-senjskoj (1,2 %) i Virovitičko-podravskoj županiji (1,2 %). Najmanji broj zaposlenih u 2019. godini bilježe Ličko-senjska (14.238), Požeško-slavonska (18.568) i Virovitičko-podravska županija (20.268). U razdoblju 2011.-2019. godine procjenjuje se da se stanovništvo Hrvatske smanjilo 5,3 %. Najveći pad dogodio se u Vukovarsko-srijemskoj (16,7 %), Sisačko-moslavačkoj (16,1 %) i Požeško-slavonskoj županiji (15,9 %).
Investicijska klima je u Požeško slavonskoj županiji najniža, o rastu i razvoju gospodarstva samo slušamo godinama, vladajući potpisuju ugovore nikada realizirane. Nalazimo se u vremenu negativnih demografskih trendova, a razvoj gospodarstva i održivi razvoj uvelike ovisi o adekvatnoj prometnoj mreži, a eventualnim ulagačima nude brz i kvalitetan spoj s važnim prometnim pravcima u okruženju. U Izvješću svjedočimo o neujednačenom razvoju cestovnih mreža i činjenici da je proteklih 20 godina bio naglasak na razvoju autocesta.
Nažalost, dvije slavonske županije, Virovitičko podravska i Požeško slavonska su županije koje nemaju niti jedan km brze ceste ili autoceste. O kakvom su stanju te županije su pokazali pokazatelji koje dvije županije stavljaju na začelje po razvijenosti u RH. Uključenost Požege kao sjedišta Županije na autocestu, na brži način nego je to sada –34 km udaljena Nova Gradiška je tema posljednjih 20 godina u kojem periodu se obećavala različita rješenja, a Požeština je ostala izolirana, gospodarski zaostala unatoč kapacitetima i mogućnostima razvoja. Pod hitno je potrebno modernizirati cestovni prometni pravac Požega-Rešetari-A3, kao i modernizirati željezničku mrežu kako bi se doprinijelo boljoj investicijskoj klimi.
Dok slušamo pošalice o tunelima i svjedočimo potpisivanju ugovora uoči svih izbora unatrag 20 godina predlažemo da se vladajući i Hrvatske ceste, koje su u službi predizbornih obećanja, pozabave sigurnosti građana na postojećim prometnicama.
Posebno prijelaz preko prijevoja kod mjesta Banićevac, prijelaz preko brda Bunjevac te prometnica Novo Selo d-38 i sporan most koji je izgrađen s neprimjerenim zavojem i na kojemu su se događale prometne nesreće sa smrtnim ishodima.
Što se tiče demografije i preporukama koje su navedene – spustite te aktivnosti kao obvezne na lokalne samouprave. Gradovi i općine bi trebale biti vodeći nositelji potpore obiteljima – kroz aktivno zapošljavanje žena (gdje ne vidimo nikakvih pomaka osim zapošljavanja u slabo plaćenim poslovima putem projektnih povremenih poslova) potpora obiteljima i zaposlenosti majki kroz pružanje dostupnih vrtića i usklađenosti profesionalnog i obiteljskog života, razvoj suradnje sa obiteljskim centrom, osiguranje dostupnih savjetovališta i preventivnih aktivnosti za rad sa obitelji, poboljšanje aktivnosti na području zdravstva.
Godinama preporuke i aktivnosti stoje u svim mogućim strategijama, ali se one ne
provode, počevši od najmanje lokalne mikro sredine. Sramotno je da su usluge obiteljima kontinuirano samo lijepe riječi u strategijama izvješćima, dok nam cijele obitelji iseljavaju, a nitko ne preuzima odgovornost.
Ovakva inertnost u području demografije pokazuje sustavnu nebrigu za budućnost građana.
