Započeli radovi u Aleji Kestenova: Rekonstrukcija pješačkog nogostupa i dogradnja biciklističke staze

Započeli radovi u Aleji Kestenova Rekonstrukcija pješačkog nogostupa i dogradnja biciklističke staze
(FOTO: Pakrački list)

8.11.2018. | 12:20 | Novinar 034
IZVOR: Pakrački list
Pregleda: 2095

 Tvrtka Promet građenje Požega rušenjem stabla kestena započela je jučer radove na rekonstrukciji Aleje kestenova kojima je predviđena dogradnja pješačke i izgradnja biciklističke staze od pješačkog prijelaza preko pruge u Cesarčevoj ulici pa do sredine Aleje kestenova, nešto sjevernije od benzinske crpke INE. U dva kraka, do križanja s Domagojevom ulicom (odvojak kod rampe za Prekopakru) u dužini od 102 metra te od Domagojeve ulice sjevernije u dužini od 350 metara bit će izgrađena pješačko-biciklistička staza u širini od 3,5 metra. Vrijednost ovih radova je milijun kuna, a sufinancira ih MUP iz programa „Sigurnost cestovnog prometa RH“ s 561.400 kuna dok ostalo osigurava gradski proračun. Rok za završetak je kraj ove godine.

Narednih dana, potvrdili su nam u gradskoj upravi, bit će srušena sva stabla kestena, ukupno 21 komad, koji smetaju izgradnji ove biciklističko-pješake prometnice na tom području.

Ovo je tek prva faza potpune rekonstrukcije ove prometnice koja je zamišljena u tri dijela u cilju sigurnijeg prometovanja državnim pravcem D-5 (Daruvar-Lipik), komfornijeg pristupa kućama tamošnjih stanovnika,  ali i ljepši sjeverni ulaz u grad. To će se postići  uspostava tri odvojena gradilišta od kojih je ovo prvo.







Posve nova prometnica

U drugoj fazi je predviđena izgradnja posve nove prometnice u sjevernom dijelu koja će se pružati zapadnije, ali paralelno s postojećom D5, a koje zapravo nema. Riječ je o automobilskom i pješačkom pristupu za 17 kuća koje su izgrađene, gledajući prometnu povezanost, na ledini od križanja Držićeve ulice (semafor kod Ančića) pa do zgrade pedagoške akademije. Oko dva metra od vanjskih ograda ovih kuća, u dužini od 275 metara bit će izgrađena asfaltna prometnica u širini od pet metara i pješačkog nogostupa u širini jednog i pol metra koja će završavati kružnim okretištem kod pedagoške akademije tako da će ubuduće biti moguća izgradnja komunikacije i s tim objektom. Uz to, bit će izgrađena i infrastruktura za odvodnju oborinskih voda koja će poslužiti i kao kanalizacija koje sada u tom dijelu Aleje nema.

Stanovnici tog dijela ulice dosad su dolazili do svojih kuća vozilima tako da je gornja polovina ulazila improviziranim, gotovo poljskim putem iz Držićeve, a donja je na pola ulice imala jednako tako improvizirani pristup izravno s prometnice za D-5. Osim što će to biti velika dobit za stanovnike, bit će sigurniji promet i za cestu D-5 jer se iz ovih kuća na nju više neće izlaziti improviziranim putovima nego preko semaforiziranog raskršća. Naravno, dobit je i kanalizacija, kao i kasniji mogući pristup i parkiralište za objekt bivše pedagoške akademije, a sada zdravstvenog veleučilišta.



Vrijednost ovog projekta je 838.000 kuna a najpovoljnije uvjete ponudila je tvrtka Promet građenje iz Požege.  Projekt će biti financiran iz programa „Ruralnog razvoja RH“ (70 posto) i sredstvima Grada Pakraca (30 posto).

Radovi bi trebali početi uskoro i završiti u roku od 60 dana od početka koji ovisi o još nekim suglasnostima iz Agencije glavnog financijera što nije sporno jer je ugovor potpisan proljetos.

Ideje izgradnje prometnice paralelno s Alejom kestenova datira još od 2007. godine, a građevinska dozvola, nakon rješavanja vlasničkih odnosa, ishodovana je 2014. godine. sredstvima Grada Pakraca (30 posto).

Radovi bi trebali početi uskoro i završiti u roku od 60 dana od početka koji ovisi o još nekim suglasnostima iz Agencije glavnog financijera što nije sporno jer je ugovor potpisan proljetos.

Ideje izgradnje prometnice paralelno s Alejom kestenova datira još od 2007. godine, a građevinska dozvola, nakon rješavanja vlasničkih odnosa, ishodovana je 2014. godine.



Ubuduće još jedna paralelna prometnica

Kada se realiziraju ovi projekti, ostat će adekvatno prometno neriješen središnji dio Aleje kestenova, onaj koji počinje sjevernije od INE pa do Voda Lipik (nekadašnji Konstruktor). Riječ je o nekih osam ili devet kuća koje sada nemaju adekvatni kolnički pristup svojim dvorištima, nego automobilima s prometnice D5 do kuća dolaze s četiri neadekvatna i opasna improvizirana puta, od čega jedan ide preko zemljišta u vlasništvu INE koja takvu upotrebu može već sutra zabraniti. Osim što je konfiguraciji neadekvatno, dodatni problem je što se dio stanovnika, da bi s tih improviziranih ulaza došlo do svojih dvorišta, mora dijelom voziti po uskom prostoru između preostalih stabala kestena i klupa koji su primarno namijenjeni pješacima. Kako Zakon o sigurnosti prometa takvu situaciju više ne tolerira, i u takvim uvjetima nije moguće dobiti dozvolu za izgradnju biciklističko-pješake staze, u gradskoj upravi je u tijeku administrativno rješavanje papira za realizaciju dijela izgradnje još jedne paralelne polivalentne prometnice uz postojeći prometni pravac D-5 koja bi se u dužini od 212 metara pružala od ulaza za objekt Vode Lipik pa do završetka pješačko-biciklističke staze čija izgradnja je počela danas. Na toj budućoj prometnici širine 5,5 metara biti će postavljen jednosmjerni prometni pravac za automobile i nastavak pješačko-biciklističke staze.

Na taj način bi se svim kućevlasnicima u Aleji kestenova omogućio siguran asfaltni pristup njihovim kućama, a pješacima i biciklistima neometano kretanje po njihovim površinama od pružnog prijelaza u Cesarčevoj do semafora kod Ančića. Kada bi trebala biti dovršena i ova, treća faza modernizacije Aleja kestenova, za sada nema odgovora osim što gradonačelnica Anamarija Blažević kaže čim to omoguće neki od domaćih ili međunarodnih fondova uz sufinanciranje gradskog proračuna i nada se da čekanje neće trajati predugo.





Bit će rušenja, ali i sadnje kestenova

Problem je, bar za dio stanovnika ove ulice, kao i za ostale sugrađane koji vole pakračke tradicije, gradska zelenila i nisu skloni promjenama, što su postojeći ostaci pješačke staze koji su bar kada je u pitanju asfalt vidljivi u tragovima, vijuga između stabala kestena u puno manjoj širini. Kako zakon nalaže da nove pješačko-biciklističke staze budu široke 3,5 metra, ona će se morati značajno proširiti. Prethodnih godina Grad je rješavao pitanje vlasništva nad zemljom, otkupljena je i posljednja čestica, ona između groblja i INE. Grad je tako došao u posjed neophodnog zemljišta za ovaj zahvat. Ostao je problem nedovoljne širine između stabala kestena. Stoga će se neka od njih morati rušiti, što je u skladu sa zaključkom struke sa Šumarskog instituta koji su pred nekoliko godina pregledavajući kestene došli do zaključka da su uslijed starosti, bolesti i ratnih djelovanja dotrajali te postoji opasnost za automobile i pješake, što je potvrđeno u najmanje dvije oluje posljednjih godina kada je došlo do urušavanja jednog stabla uz prugu i jednog malo više od INE, a što potvrđuje i fotografije s jučer otpiljene grane.  Iz gradske uprave nas uvjeravaju da je u projektantskom troškovniku predviđena i stavka sadnje novih stabala takozvanog kanadskog kestena, (jer je u Europi kesten zaražen) i da će ih sigurno biti zasađeno više nego što će ih biti porušeno.

Aleja zasađena 1888. godine

„Nakon izgradnje željezničke pruge od Barcza do Pakraca (1885. godine), Zastupstvo Trgovišne općine Pakrac odlučilo je u veljači 1888. godine izgraditi šetalište od Velike gostionice (današnji hotel „Pakrac“) do željezničkog kolodvora“, piše Duško Kliček, autor monografije „Ulicama našeg grada“.

„Zapisano je tada da šetalište treba biti dugo 730 metara, mora imati devet propusta, a sa svake strane će biti zasađeno po 120 stabala kestena i 120 stabala agacije (bagrema). Osim uz ovo šetalište do željezničke stanice, stabla kestena posađena su iste godine i uz šetnicu od katoličke crkve do Tri križa na Kalvariji i u dvorištu Učiteljske škole (kasnije gimnazije). Iste godine razmišljalo se i o izgradnji šetališta do Lipika, ali ta ideja nije nikada realizirana.“

Obilaskom trase budućih gradilišta u Aleji kestenova vidljivo je da tamo više nema niti jednog bagrema ne sjećaju ih se niti stariji Pakračani, a preostalo je najviše 30-ak stabala od kojih svi nisu niti kesteni (uz prugu) i ne pripadaju svi izvorno zasađenoj generaciji.





Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Koje je vaše mišljenje o euru godinu dana nakon uvođenja?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI