Vlašić-Iljkić: Besplatan školski obrok za svu djecu!
9.7.2022. | 12:31
K.Š.
Pregleda: 2027
(FOTO: Ustupljena fotografije)
Saborska zastupnica Martina Vlašić- Iljkić u Hrvatskom saboru je održala govor koji prenosimo u cijelolsti:
Rad Zaklade Hrvatska za djecu je važan jer nadopunjava ono za što su nadležne ustanove u sustavu socijalne skrbi, udruge i druge organizacije. Prvenstveno se bavi djecom u potrebama, djecom koja odrastaju u siromaštvu i koja su u riziku od siromaštva, djecom sa poteškoćama, djecom smještenoj u udomiteljske obitelji, koja izlaze iz sustava socijalne skrbi.
U Hrvatskoj 20 % djece živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što utječe na njihovu dobrobit i ostvarivanje prava zajamčenih Konvencijom o pravima djeteta i oko 7 posto je vćea od prosjeka EU. U najvećem su riziku djeca koja žive u kućanstvima sa više od dvoje djece u obitelji i sa manjim brojem zaposlenih odraslih osoba. Prema podacima UNICEF-a u RH stopa siromaštva djece do 5 godina starosti iznosi 22%.Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, iz 2020. godine (iako se nalazimo u 2022. godini) djece korisnika zajamčene minimalne naknade ima 3485, a korisnika doplatka za djecu 122 259, odnosno 242 893 djeteta. Broj korisnika doplatka za djecu je u padu, što možemo propisati i manjem broju djece ali i cenzusima koji se godinama nisu mijenjali.
U općoj inflaciji, povećanih troškova svakodnevnih životnih potrepština obitelji i djece, namirnica, energenata, nužno je povećati izdvajanja za obitelji i djecu, povećati doplatak za djecu, o čemu je KLUB SDP-s podnio prijednog izmjene zakona o izmjeni zakona o doplatku za djecu. U kontekstu ovog Zakona, nužno je izmijeniti cenzuse, odnosno izmijeniti pravilnike na osnovu kojih su propisani cenzusi za ostvarenje određenih prava.
Smatramo da sukladno izmjenama u zakonu o socijalnoj skrbi, gdje su promijenjeni cenzusi, odnosno imobvinski i prihodovni cenzusi više ne postoje, te da je stupanj oštećenja djeteta jedini uvjet za ostvarenje tog prava, da se takva praksa treba primijeniti i na prava djece sa poteškoćama u ostvarenju prava Zaklade Hrvatska za djecu.
Stoga apeliramo da se razmotre cenzusi za ostvarenje prava. Kao i što apeliram ponovno da se podaci iz sustava socijalne skrbi aktualiziraju jer zadnje dostupni podaci su iz 2020. godine, a sada se nalazimo gotovo u drugoj polovici 2022. godine. Kako da se uopće planiraju mjere za najugroženije, kada imamo zastarjele podatke.Prema najnovijim podacima iz istraživanja koje su profesorice provele među ravnateljima osnovnih škola u RH vezano za školski obrok 85% ravnatelja smatra da obrok u školama treba biti besplatan za svu djecu bez obzira na materijalni status i da ga treba osigurati država. 45% ravnatelja je odgovorilo da među djecom koja nisu u sustavu školske prehrane ima onih koji tijekom nastave ne konzumiraju niti jedan obrok (ne donesu si neki obrok od kuće ili nešto drugo). 70% ravnatelja procjenjuje da će školska prehrana poskupjeti zbog općenitog poskupljenja u zemlji.
Procjenjuju da je za četvrtinu više djece koja bi trebala potpasti pod subvencionirane odnosno besplatne obroke, ali ne zadovoljavaju propisane uvjete odnosno kako oni kažu "ne ulaze u kvote". Trećina ravnatelja navodi da se povećao broj učenika koji primaju besplatan školski obrok unazad 3 godine. U 17% osnovnih škola od pandemije korona virusom se povećao broj roditelja koji nisu mogli podmirivati troškove prehrane djece u školi. Roditelji se srame prijaviti dijete za besplatan obrok, jer smatraju da se dijete stigmatizira.
Prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. - 2026. besplatni obrok za svu djecu se planira kada se uvede jednosmjenska nastava, a do tada ne nudite prijelazno rješenje. Djeca ne mogu čekati i svako odgađanje potrebe djece, konkretno za dostupan školski obrok, nije u skladu sa razvojnim potrebama djece i ne ostavlja dojam da su fokus prioritetnih politika djeca i mladi. Smatramo da je navedena problematika od nacionalnog interesa i ne bi trebala ovisiti o odlukama na lokalnoj razini.
