Učestale kiše ispiru nektar, pčele prihranjuju šećerom
FOTO: Unsplash
Na osnovi podataka naših udruga, zimus je povećana smrtnost pčela, kaže VrbosNa temelju podataka pčelarskih druga pristiglih s terena, stanje s pčelinjim pašama u cijeloj Hrvatskoj je alarmantno. Izjavio je to predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS-a) Željko Vrbos, koji je s problemima pčelara upoznao i ministricu poljoprivrede Mariju Vučković na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede.
- U Ministarstvu su shvatili ozbiljnost trenutne situacije te će pokušati u vrlo kratkom roku pomoći pčelarskom sektoru, a o čemu će pčelari biti na vrijeme obaviješteni. Moram reći kako je stanje u pčelarstvu općenito alarmantno, pa tako i kod nas. Naime, svjedoci smo nekoliko loših godina, koje su prouzročile veliko smanjivanje kondicije pčelinjih zajednica. Svjedoci smo i znatnog povećanja smrtnosti pčelinjih zajednica preko zime, tolerantno je oko 10 %, a sada smo, na osnovi podataka iz naših udruga, ove zime u stradavanju na čak 40 %. Prema tome, to nije samo gubitak biološkog materijala nego je to i gubitak u proizvodnom i oprašivačkom smislu, i to su već štete koje sami pčelari ne mogu snositi pa smo se za pomoć obratili ministrici Mariji Vučković, a i zajedno sa slovenskim i mađarskim pčelarima tražimo kakvu-takvu pomoć. Ono kako se sada pčelarima može pomoći povoljna je nabava ili davanje šećera jer, evo, još ne znamo u kakvom je stanju bagrem i ako je smrznuo, pčele ga ne mogu ni posjetiti - rekao je Vrbos te istaknuo i da se danas slavi Svjetski dan pčela, koji je određen prema datumu rođenja europskog velepčelara Antona Janše, te kako osim standardne poruke o važnosti pčele za život čovječanstva taj dan ove godine nosi i poruku pčelarima da ne odustanu, da se zajendičkom borbom može izboriti za život pčela.
Zimski gubitci Razloga za slavlje na današnji Svjetski dan pčelara pčelari nemaju, pa tako ni u Udruzi pčelara Đakovština, čiji predsjednik, član Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza i dopredsjednik osječko-baranjskog Županijskog saveza, Željko Tomić kaže kako je zbog učestalih kiša propalo pola pčelarske sezone, oborine ispiru nektar s biljaka pa pčelari posežu za krajnjom mjerom - šećerom prihranjuju pčele. Jer, prema najnovijim, jučerašnjim, podatcima dugogodišnjeg đakovačkog pratitelja vremenskih (ne)prilika Bartola Bačića, dosad je u svibnju na đakovačkom području palo 48 litara, a u travnju 73 litre kiše po četvornom metru, a dugogodišnji je mjesečni prosjek u 34 godine praćenja 63,3 litre oborina, koji je već prošli mjesec prešao za deset litara.
- Kud smo već imali velike zimske gubitke, tu je i malo neozbiljnosti poljoprivrednika i voćara te je dolazilo do otrovanja pčela i drugih oprašivača zbog upotrebe raznih sredstava, nakon toga su se pojavili mrazovi - bagrem je na nekim područjima Đakovštine stradao i 100 posto, a sada su i kiše učestale, svakodnevne. Pčele po ovakvom vremenu ne mogu van, ako nema bagrema, nema ni nektara - kiša ga je oprala.
Pola pčelarske sezone je prošlo. Na žalost, da bi održali pčelinja društva, pčelari posežu za neizbježnom mjerom - šećerom prihranjuju pčele. Jednostavno, sirupiramo šećer, otapamo ga u sirup i u manjim količinama, s 2-3 decilitra prihranjujemo pčelinja društva da bi ostala u kondiciji. U prirodi nema hrane i automatski će se smanjiti broj pčela u košnici - kaže Tomić.
Vremenske neprilike izazvale su lanac poremećaja u prirodi kada je o pčelama riječ; kiše ispiru nektar i cvjetni prah, pelud, što su B-vitamini potrebni za razvitak pčelinjeg društva i mladih pčela.
Voćke se smrzle- Sve to odrazit će se na proizvodnju meda, i to snažno. Pojedina područja nisu uopće vrcala bagrem, a i voćke su se posmrzavale - upozorava Tomić. Za mjeru posezanja za šećerom za prihranu pčela kaže kako se potreba za njom u posljednje dvije-tri godine sve više pojavljuje.
- Mi idemo u razvijanje novih društava, treba ih prehraniti da bi se razvila - dodaje predsjednik Udruge pčelara Đakovština. U kontaktu je s kolegama s juga, gdje vrijesak medi, no i njega pere. I kolege u Sloveniji, dodaje, cijelo vrijeme prihranjuju pčele.
- Nije prekasno stane li kiša sada, no što će biti od tog bagrema koji je mraz spalio?! Može u prehrani pčela pomoći cvijeće po kanalima..., no i tu imamo problema jer se kanali kose do zemlje, bioraznolikost se sve više smanjuje - ističe Tomić, koji pčelari od 1980. godine i ne pamti ovakvu sezonu. (Izvor: glas-slavonije.hr)
