13.3.2019. | 09:01
Tomislav Ević
Pregleda: 835
FOTO: compas.com.hr
Nakon uvodnih pozdrava okupljenim sudionicima današnjeg sastanka od strane Vladimira Gazića, trenutnog vršitelja dužnosti direktora PCP-a, i gradonačelnice Pakraca Anamarije Blažević, okupljenima na današnjem Danu gospodarstva Program poticanja zapošljavanja i razvoja poduzetništva na području Grada Pakraca za 2019.prezentirala je Vanja Ražov, stručna suradnica PCP-a, te kroz kratku prezentaciju izložila koji su ciljani korisnici, analizu prošlogodišnjih rezultata programa, ovogodišnje poticaje i mogućnosti sufinanciranja troškova ulaganja u materijalnu, nematerijalnu imovinu i zakup poslovnog prostora.
Uslijedila je i prezentacija Igora Mateka upravitelja LAG-a „Zeleni trokut“ koji je iscrpno prezentirao lokalnu strategiju LAG-a do 2020. godine koji uključuje i potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava kao i ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme, kulturne aktivnosti i povezanu infrastrukturu. Izložio je i ukupnu količinu uloženih sredstava u rast i diverzifikaciju malih poljoprivrednih gospodarstava kao i kriterije prihvatljivih korisnika i ulaganja i kriterije odabira što je potaklo mnoge sudionike na dodatna pitanja i raspravu koja je uslijedila nakon izlaganja. Nadalje je okupljenima predstavio i postupak odabira projekata i podnošenja Zahtjeva za potporu, a izložio je i skorašnji natječaj u okviru mjere 7.4.1 Ulaganja u razvoj ruralne infrastrukture gdje je predviđena alokacija približno 3.000.000 kuna pravnim osobama uz stopostotni intenzitet potpore dok će vrijednost potpore biti od 15.000 do 100.000 eura.
Predstavnik HBOR-a Boris Čagalj predstavio je okupljenim poduzetnicima svrhu i djelovanje HBOR-a, te im izložio moguće načine i mogućnosti kreditiranja za obrtna sredstva i investicije, kreditne programe, a težište današnje prezentacije bila je na malom i srednjem poduzetništvu.
Završni dio Dana gospodarstva pripao je dvama pozitivnim primjerima uspješnih projekata i razvoja obiteljskog gospodarstva koje su prezentirali gosti iz Austrije. Prvi primjer bio je prezentacija projekta „Aleja prvašića“ Snježane Agostini, poduzetnice iz Austrije, čiji je projekt sadnje stabala za prvašiće i njihove učiteljice u Passailu u Austriji primjer promicanja svijesti o prijateljskoj i međugeneracijskoj suradnji u kojoj je aleja mladih stabala „srce i pluća“ grada u kojem se nalazi i „živi rastući spomenik“ svakom budućem građaninu, a cilj projekta je razvijanje svijesti o važnosti pojedinca i njegove uloge u društvu.
Karl Kreiner iz Passaila u Austriji lokalnim je poduzetnicima (među kojima su bila i tri koja se bave pčelarstvom) prezentirao kako je razvio obiteljsko gospodarstvo od jedne košnice do trenutne razine koja uključuje proizvodnju i plasman velike palete pčelinjih proizvoda koji se protežu od samog meda i više vrsta istoga, preko proizvoda od propolisa i matične mliječi, što prehrambenih što kozmetičkih. pa sve do konditorskih proizvoda koji se umjesto na šećeru baziraju isključivo na medu kao zaslađivaču. Visok nivo razvijenosti djelatnosti kojima se bave uključuje i turističke ture kao i obrazovno djelovanje jer educiraju osnovnoškolce o životu pčela, okolini u kojoj žive i zdravstvenim prednostima konzumacije pčelinjih proizvoda.