U Hrvatskoj raste upotreba lijekova za smirenje. ʺNe posežite za psihofarmacima, neka čovjek čovjeku bude lijekʺ
Lijekovi
(FOTO: google)
No to nije samo hrvatski fenomen.Sklonost da posegnemo za lijekovima koji će nam pomoći da budemo smirenij, opušteniji, kojima suzbijamo tjeskobu ili depresivna stanja sve više su u upotrebi u cijelome svijetu, posebno raste u zemljama u tranziciji. Hrvati su u godinu dana na takve lijekove potrošili 90 milijuna kuna.
O tome je u emisiji HRT-a Studio 4 govorio psihijatar Veljko Đorđević. Na pitanje ima li on kao liječnik dojam da sve više ljudi traži lijekove za smirenje rekao je da svi imaju taj dojam.
- Danas se živi mnogo brže. Ono što mi psihijatri znamo i što nam se događa je da nam se sve češće ljudi obraćaju zbog tjeskobe, depresivnosti, nesanice, socijalnih problema, egzistencijalnih, nesigurnosti, konfliktnih situacija i drugo. Liječnici najčešće posežu za kemijskim štapovima i, kad nemate dovoljno vremena da se bavite i rješavate problem, onda se brzo ordinira lijek i čovjek se osloni na taj kemijski štap pa u bilo kojoj situaciji tjeskobe i slično poseže za njim. To su najčešće krivo propisivani lijekovi jer se nikad ne ulazi u dubinu problema, nego se na osnovu površnog simptoma ordinira lijek i on smiri simptome, a ne rješava problem. To je najčešće zloupotrebljavana skupina lijekova kod nas i u cijelom svijetu, rekao je psihijatar.
Posljedice uzimanja takvih lijekova nisu velike da bi netko smrtno stradao, osim ako netko nije politoksikoman i uzima enormnu količinu lijeka, objasnio je Đorđević.
- Ali ono što će se dogoditi kroz neko duže vrijeme je da ćete se naviknuti na takve lijekove, da možda nećete moći bez njih i svaki problem ćete rješavati kroz uzimanje psihofarmaka i to zapravo nije dobro iz drugih razloga. Mi ljude moramo pripremiti da nastave normalno živjeti, da ih oslobodimo ovakvih kemijskih štapova i onoga što ta skupina lijekova sa sobom nosi. Liječnici obiteljske medicine su u velikim gužvama, s velikim brojem pacijenata, a rad s osobom zahtjeva vrijeme, zahtjeva ući u problematiku osobe koja je došla s tegobama. Najlakše je propisati lijek. Ono što bih rekao tisućama mladih liječnika koji nas možda sada i gledaju, danas imamo jednog velikog konkurentna, a to je dr. Google koji sve zna. Ljudi su informatički opismenjeni i pitaju dr. Googlea što bih ja za to? Na Googleu imate tisuće i tisuće pametnih informacija, ali neke su sasvim krive i onda ljudi dolaze do liječnika i kažu "dajte mi propišite taj i taj lijek", a da se ne ulazi u rješavanje problema, rekao je psihijatar.
- Ti lijekovi su relativno jako jeftini i enormno veliki broj ljudi ih uzima. Ne treba držati takve lijekove u obiteljskoj apoteci jer, kad ga imamo na dohvat ruke, onda ćemo sami sebi ordinirati a da nismo nikoga pitali i onda se može otići u velike doze. Nemojte samoinicijativno uzimati takve lijekove, ne slušajte dr. Googlea. Pokucajte na vrata liječnika obiteljske medicine, posavjetujte se s njime, savjetuje dr. Đorđević.
- U Hrvatskoj se gubi socijalni kapital. Ljudi premalo komuniciraju, premalo se oslanjamo na članove obitelji i na prijatelje, ne diskutiramo o tegobama koje nas muče, o problemima s kojima se susrećemo. Mislim da prije upotrebe ovih lijekova moramo vratiti socijalni kapital u zajednicu, vratiti u društvo, da se čovjek osloni na čovjeka, a ne na lijek. Neka čovjek čovjeku bude lijek, a ne da posežemo za obiteljskim apotekama ili da trčimo uzimati određene psihofarmake, najčešće bez ikakvog razloga, rekao je Đorđević.
TEKST: www.ebrod.net
