U desetak godina oko 4500 osoba poginulo u prometu
(FOTO: Pixsell)
Smrt na cestama je i demografsko pitanje. U prometnim nesrećama teško je ozlijeđeno 31.425, a lakše 139.029 ljudi
Gotovo nema dana u kojem na hrvatskim cestama netko ne pogine.
Sjećanje na žrtve
Svake godine, treće nedjelju u studenome obilježava se Svjetski dan sjećanja na žrtve u prometu. U Hrvatskoj je nositelj obilježavanja toga dana udruga Sigurnost u prometu. Taj je dan posvećen sjećanju na milijune ubijenih ili ranjenih u prometnim nezgodama, njihovim obiteljima i zajednicama, kao i odavanju počasti predanim članovima Hitne pomoći, policije i zdravstvenih djelatnika koji se svakodnevno nose s traumatskim posljedicama smrti i ozljeda na cestama.
- U proteklih deset godina u prometnim nesrećama na hrvatskim cestama nastradalo je više od 170.000 osoba, poginulo je 4111 osoba, teško ozlijeđeno 31.425, a lakše ozlijeđeno 139.029 - kažu iz ove udruge.
Davor Georg Lisicin, tajnik udruge Sigurnost u prometu, kaže da se broj smrtno stradalih svake godine povećava umjesto da se smanjuje, što je bilo predviđeno Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa.
- Nacionalnim programom planiralo se smanjivanje broja smrtno stradalih za 50 posto do 2020. godine. Nažalost, završili smo prošlu godinu s 331 smrtno stradalom osobom, a cilj Nacionalnog programa za 2017. bio je smanjenje poginulih u prometu na 277 osoba. Sve se više udaljavamo od cilja i očito je da to ne plijeni pozornost odgovornih institucija. Ministarstvo unutarnjih poslova vrši nadzor i provedbu zakona, što im je i posao, ali Vlada RH ne pokazuje interes za tu problematiku - kaže Lisicin. Ističe kako ciljevi Nacionalnog programa o smanjenju broja poginulih neće biti ispunjeni.
- Nalazimo se na kraju 2018. koja će biti, prema svemu sudeći, i lošija od prošle, jer već sad je procjena da će u prometu poginuti 338 osoba. To bi moralo nekoga motivirati, a prije svega Vladu, jer je Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa njihov dokument koji predviđa i niz mjera koje nikada nisu učinjene. Treba provesti analizu te provjeriti zašto te mjere nisu realizirane. Jedna od mjera koja nije zaživjela je i uspostava helikopterske prve pomoći, kao što nije osnovana ni agencija za sigurnost prometa koja je trebala preuzeti tu problematiku - dodaje tajnik Udruge Sigurnost u prometu. Ističe da sustavom sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj nitko ne upravlja.
- Sve više je stradavanja i ne motivira nikoga u Vladi RH da napravi tematsku sjednicu i pozabavi se time ozbiljno. Onda nas i ne čudi da je u desetak godina poginulo 4111 osoba, a kada se pribroje i smrtno stradali ove godine, dolazi se do brojke od približno 4500 osoba. To je cijeli jedan mali grad! U javnosti traju rasprave o demografiji, međutim, svi koji odu u inozemstvo jednom će se možda vratiti, ali ovih 4500 poginulih u prometu zasigurno se vratiti neće - zaključuje Lisicin.
Spriječiti nesreće
Iz MUP-a poručuju da se veliki broj nesreća i ozljeda može spriječiti.
- Neprimjerena brzina jedan je od čestih uzroka prometnih nesreća. Povećanje brzine izravno je povezano s povećanjem vjerojatnosti nesreće i porastom težine ozljeda, naime rizik umiranja odraslog pješaka manji je od 20 posto, ako ga udari automobil koji se kreće brzinom od 50 kilometara na sat, a 60 posto ako se automobil kreće brzinom od 80 kilometara na sat. Uporaba sigurnosnog pojasa smanjuje rizik od smrti kod putnika na prednjim sjedalima za 40 do 50 posto, a kod putnika na stražnjim sjedalima za 25 do 75 posto. Korištenje ispravne zaštitne kacige može smanjiti rizik od smrti za 40 posto. Među poginulima u prometnim nesrećama u Hrvatskoj prošle godine 35 posto osoba nije koristilo sigurnosni pojas, a 16 posto poginulih vozača i putnika motocikala i mopeda nije koristilo kacigu - kažu iz policije.
