Tradicija kićenja božićnog drvca
24.12.2020. | 18:24
Kristina Šimić
Pregleda: 2315
FOTO: Siniša Vraneš
Vjerojatno prva asocijacija na Badnjak i Božić je obiteljsko kićenja božićnog drvca i predivni miris bora koji se širi kućom. Tradicija kićenja božićnog drvca napoznatiji je i najpopularnoji običaj kojem se raduju svi uzrasti. Početak običaja ukrašavanja božićnog drvca seže u 16. stoljeće i povezano je s Luteranima.
Njemački princ Albert inzistirao je na tradiciji kićenja bora pri svom dolasku na engleski dvor te je pored uobičajnih dekoracija vezanih za njemačku tradiciju; ukrašavanje narančama i jabukama svoje drvce ukrasio mašnama, paprinatim cvijećem i bombonima od marcipana.
Prvo dokumentirano božićno drvce prilikom božićnih i novogodišnjih proslava, dolazi sa prostora današnje Estonije i Latvije. Malo se zna o tome osim da se postavljalo nasred gradskog trga, oko njega se plesalo te bi se na posljetku spalilo.
U Hrvatskoj se običaj kićenja božićnog drvca pojavio u 19. st. pod njemačkim utjecajem, iako su se i ranije domovi na Badnjak ukrašavali zelenilom i cvijećem. Božićno drvce predstavlja vezu između čovjeka i Boga, a budući da je bor zimzleno drveće time je i simbolika veća.
Prema Crkvenim zapisima, sveti Bonifacije pokušao je germanskim plemenima kršćanstvo predstaviti objašnjavajući nauk o Presvetom Trojstvu koristeći sortu sjeverne bijele jele zbog njezina naizgled trokutastog oblika.
Božićno drvce ukrašava se s kuglicama, slasticama i božićnim lampicama, dok se na vrh drveta postavlja anđeo ili božićna zvijezda koja simbolizira Betlehemsku zvijezdu.
Neki smatraju da je položaj božićnog drvca u kući bitan pa tako za zdravlje drvce postavljaju na sjevernu stranu, za novac i obilje na jugoistok, a za dobru reputaciju i popularnost na jug.
Kako god odlučili ukrasiti svoje božićno drvce i bez obzira gdje ga u prostoriji odlučili postaviti, želimo vam sretan i blagoslovljen Božić.
