Slavonski običaji na Badnjak
24.12.2020. | 08:12
Kristina Šimić
Pregleda: 5616
FOTO: Glas Slavonije
Riječ Badnjak dolazi od riječi „bdjeti“ jer se na Badnju večer bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje. U cijeloj Slavoniji postoje različiti običaji štovanja Badnjeg dana, ali za sve je značajna dinamika i užurbanost koja bi započinjala rano ujutro prije svitanja. Za slavonsko snažno, patrijahalno oblikovano društvo značajno je da se rano ujutro na sam dan Badnjaka dariva prvo muško dijete. Kad u ranu zoru dječaci pohode kuće, prvom muškom djetetu se daje najveća kobasica i slatkiši.
Požeški je običaj da se na Badnje jutro ide na „položaje“. Sva muška djeca išla su na „položaje“ trudeći se da budu prvo muško dijete koje će ući u kuću dok je za to vrijeme gazdarica kuće održavala vatru, pazeći da ostane samo žar. Ušavši u kuću „položaj“ bi čeprkajući po žeravici govorio: Telilo se, prasilo se, ždrijebilo se, janjilo se, leglo se, kotilo se, plodilo se, macilo se, štenilo se, rodilo se, krstilo se. Kol' ko iskrica toliko pilića, kol'ko žara tol'ko para i sve sretno vam bilo, a gazdarica bi ga posipala zrnjem kukuruza. Razlog posipanja žitom bilo je vjerovanje da će pšenica iduće godine bolje rasti.
Dopodne Badnjeg dana bilo je obilježeno dječjim radostima i radom. Na Badnjak bilo je strogo zabranjeno tući djecu. Kuće i okućnice užurbano su se spremale. Muškarci su cijepali najbolja drva jer se vatra nije gasila tijekom tog dana. Djeca su trebala biti oprana i obučena u čistu odjeću. Stoka se obilato hranila jer je i ona trebala osjetiti radost Badnjeg dana. Na ranu misu nosile su se svjećice, božićna svijeća i tamjan na posvetu. Pekla se božićna pogača i kruh. U nekim dijelovima Slavonije pekao se kruh za stoku i pčele.
Do prvog sumraka, pri prvim zvucima crkvenih zvona sve je trebalo biti spremno. Tada bi domaćin, najčešće najstariji ukućanin kojeg je dopala ta čast ulazio u kuću noseći slamu koja bi se pri ulasku blagoslovila svetom vodom. Ukućani bi kleknuli na slamu i molili Očenaš . Slama bi se unosila u prostoriju gdje se objedovalo ,a najviše slame stavljalo se ispod stola jer su tamo djeca spavala. Zatim se na trpezi od slame napravio križ koji bi se prekrio stolnjakom. U nekim krajevima stavljao se ispod stolnjaka i novac. Bor se kitio jabukama i pozlaćenim orasima, a oni imućniji stavljali su medena srca.
Trpeza Badnjeg dana bila je skromna i posna. Tako se jela juha od rajčice, pečeni šaran, krumpir salata, grah salata, suhi rezanci s orasima. Sladilo se štrudlom od sira, medom ili voćem, a nazdravljalo medenom rakijom i vinom. Pjevale su se božićne pjesme i čekala polnoćka na koju je odlazila cijela obitelj. Nakon polnoćke i prestanka posta večerala se hladetina, a za ručak piletina te se nastavljala slavljenička atmosfera dok bi djeca na slami spavala do Tri kralja.
