SAVJETI STRUČNJAKA: Kako da nas ne varaju u moru poskupljenja?
novci
(FOTO: maxportal.hr)
Prema najnovijim podacima, cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u travnju u odnosu na ožujak u prosjeku su više 2,6 posto. Od travnja 2021., narasle su za 9,4 posto.
Najviša stopa godišnje inflacije u Hrvatskoj do danas, bila je u srpnju 2008., u visini od 8,4 posto.
I Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata sinoć je u Dnevniku Nove TV rekao je kako su nakon sniženja PDV-a na određene artikle pokušali izračunati košaricu, no situacija se toliko brzo mijenja da bilo kakav izračun nema smisla.
U moru poskupljenja, građani sve teže plivaju. No mag. iur Dunja Maletić, savjetnica iz područja zaštite potrošača ima neke savjete. Za početak, preporučuje pametniju kupnju.
"Inače, a pogotovo u ovakva vremena velike inflacije, hrvatskim potrošačima nedostaje kulture praćenja cijena i motrenja tržišta. Postoji i lojalnost određenim brendovima pa građani kupuju proizvod čak i ako je skuplji. A visoku cijenu nužno ne slijedi i kvaliteta. I nešto što je jeftinije nije nužno lošije", govori.
Osim praćenja proizvoda na sniženjima, promišljanja što točno dobijemo za novac koji ostavimo na blagajni, Maletić posjeća i na prava potrošača koja su važnija nego ikad, kako teško zarađeno ne bismo olako rasipali.
1. Sitniš u trgovini
Treba cijeniti sav novac i čekati na blagajni da vam vrate kunu, 10 ili pet lipa. Uostalom, u zapadnim i puno bogatijim zemljama to je je sasvim normalno.
"Primijetila sam potrošači osjećaju da će ispasti cicije ako traže da im se vrati ostatak. Neki misle da je to i nepristojno. To je isto novac. Bez obzira u kojim apoenima dolazi", kaže Maletić.
2. Na policiji jedna, a na blagajni druga cijena
U trgovini ste nabasali na povoljan proizvod, a na blagajni vas je dočekao hladan tuš. Ispostavilo se da je cijena pod kojom ste robu našli na polici neka greška. Nakon "kucanja", proizvod ispada skuplji. U tom slučaju imate pravo zahtijevati da vam proizvod prodaju po nižoj cijeni.
"Uvijek je pravilo da vrijedi ona cijena koja je istaknuta kraj proizvoda na polici", naglašava Maletić.
3. Imate pravo na reklamaciju
Ako kupite robu s nedostatkom, nemojte propustiti žaliti se, savjetuju stručnjaci.
"Uvijek treba reklamaciju obaviti u trgovini gdje je proizvod kupljen, i to u pisanom obliku. Trgovac je dužan odgovoriti na reklamaciju u roku 15 dana. Ako to ne učini, potrošač ga može prijaviti i Tržišnoj inspekciji", objašnjava Maletić uz savjet da se bude uporan. Naročito kod skupih uređaja koji često dolaze s materijalnim nedostatkom. Rok za reklamaciju je dvije godine.
No izmjenama zakona, prilikom reklamacije ne može se više odmah tražiti novi proizvod, već se pokvareni prvo mora pokušati popraviti.
4. Reklamirati se mogu i javne usluge
"Ako misle da su uskraćeni, potrošači mogu pisati i javnim tvrtkama. Žaliti se i na račune za struju, plin, vodovod i tražiti nove obračune. Važno je naglasiti da u javne usluge spadaju i teleoperateri i parking. Kod svih njih mogućnosti reklamacije su još i veće nego u trgovinama jer oni po zakonu moraju imati i Povjerenstva za zaštitu potrošača koji sporove rješavaju u drugom stupnju.
Ako rješenje i tamo bude nepovoljno po potrošača, za takve djelatnosti postoje regulatorne agencije kojima se potrošač može obratiti u trećem stupnju. Za teleoperatere je tu HAKOM, za dobavljače struje i plina HERA, za banke HNB i tako dalje. U praksi se pokazalo da oni zaista često presuđuju u korist potrošača", objašnjava Maletić
Zato, kaže, treba biti uporan.
"Imamo slučaj baš nedavno iz prakse, potrošačica se žalila na krivi obračun koji su na kraju ispravili. Često i takve tvrtke šalju račune i obračune po principu ako prođe, prođe", dodaje.
5. Zavaravajuća poslovna praksa
U letku je bio proizvod na akciji, kad sam došao u trgovini već je bio rasprodan, često se žale kupci. Maletić kaže trgovac ne može u nedogled prodavati neki proizvod, odnosno da ga imaju u ograničenim količinama pa se nekad jednostavno rasproda.
"No ako je u letku oglašen TV na 50 posto sniženja, a u trgovini je samo jedan takav, onda je to posao za Tržišnu inspekciju", kaže.
6. Pravo na povrat bez objašnjenja
Proizvod s nedostatkom može se reklamirati u minimalnom roku od dvije godine. Ako proizvod nema nedostatak, već se kupac predomisli, trgovac zakonski nije dužan odobriti zamjenu ili povrat novca, to je stvar njegovih dobrih poslovnih običaja.
No ako ste nešto kupili na internetu, možete to vratiti, makar proizvod bio i ispravan, u roku od 14 dana uz pisani raskid ugovora, no taj proizvod koji planirate vratiti mora biti nekorišten
7. Informirajte se o svojim pravima
"Često se iz žalbi potrošača može razaznati da su ih trgovci pokušavali uvjeriti da nemaju neko pravo, a u stvarnosti ga imaju. Zato je važno dobro se informirati prije kupnje ili reklamacije. Kad se već država ne brine da građane informira o pravima ili kako da ne bacaju novac na primjerice silne popravke pokvarenih proizvoda", kaže Maletić uz dodatak kako ni prava ne treba zloupotrebljavati.
Kako uštedjeti
Ne razmišljajući, novac često bacamo čak i kad mislimo da štedimo. Dunja Maletić savjetuje:
dobro je hranu kupovati na akcijama, ali nije dobro gomilati prevelike količine koje se na kraju bace pa ispada skuplja pita nego tepsija - umjesto velikih mjesečnih kupnji, treba kupovati češće i za planirane obrokeu većim količinama kupujte samo hranu koju možete skladištiti na dulji rok, zamrznite povrće i mesoumjesto da novac ostavljate po pekarama, napravite si domaći sendvič, a umjesto obroka iz dostave, kuhajte kod kuće kad god će moguće koristiti alternativni način prijevoza.
(IZVOR: www.dnevnik.hr)
