Prema rezultatima novog Popisa stanovništva Hrvatska je ostala bez gotovo 112 tisuća ljudi. Procjenjuje se i da je iz Hrvatske nestalo 120 tisuća stanovnika koji svoje prebivalište ili boravište u Hrvatskoj još uvijek nisu odjavili. Kako piše novilist.hr, ako nisu zatražili ispis iz Registra poreznih obveznika i dalje bi mogli biti hrvatski porezni rezidenti i potencijalno imaju porezne obveze u Hrvatskoj.

Na to ih je ovih dana ponovo podsjetila i Porezna uprava pozivajući ih da sami prijave inozemnu zaradu i to za nekoliko prethodnih godina, a po pitanju naplate poreza zastara nastupa za šest godina, što znači da bi im se u ovoj godini mogao obračunati porez na prihode od 2016. godine.

Za sve one koji su ostali domaći porezni rezidenti, Hrvatska kao i ostale države, ima pravo na oporezivanje, odnosno obračun razlike u porezu na dohodak koji su platili u inozemstvu u odnosnu na poreznu obvezu koju bi na taj prihod platili u Hrvatskoj.

U izračun poreza na dohodak ne ulaze samo plaće i mirovine, nego, primjerice i prihod od dividende, kamata na štednju, kapitalnih ulaganja, iznajmljivanja nekretnina, pa i ulaganja u kriptovalute.

Ključna razlikaPorezna uprava je temeljem razmjene s poreznim tijelima drugih država o ostvarenim primicima hrvatskih rezidenata uočila da određeni broj građana nije ispunio svoju obvezu i prijavio inozemne primitke i poziva ih da to sami učine te obećava da im ne prijete kamate niti novčane kazne zbog prekršaja nepravodobne prijave, a mogu računati i na povoljniji obračun poreza na dohodak nego što je vrijedio u prethodnim godinama, jer su u međuvremenu porezne stope smanjene, a neoporezivi dio je rastao.

Oni koji su se prema proceduri »ispisali« iz hrvatskog Poreznog registra i koji su postali porezni rezidenti neke druge države obveza prema Hrvatskoj više nemaju, a za one koji su ostali hrvatski porezni rezidenti pravila ovise o tome u koju su državu odselili, a ključna je razlika ona u oporezivanju plaća i mirovina.

Porezna savjetnica Marija Zuber pojašnjava da za građane koji su ostali porezni rezidenti u Hrvatskoj i nakon preseljenja, primjerice, u Njemačku, Švedsku, Estoniju, Latviju, Litvu, Norvešku ili Belgiju vrijedi metoda izuzimanja kad je u pitanju mirovina i plaća, odnosno prihod od nesamostalnog rada.

Njihova se plaća oporezuje samo u zemlji u kojoj rade.

– S tim zemljama vrijedi pravilo izuzeća, odnosno plaća se može oporezivati samo u jednoj zemlji. Građanin Hrvatske koji zarađuje plaću u Njemačkoj i tamo plaća poreze, na prihod od plaće ne podliježe dooporezivanju u Hrvatskoj.

To izuzeće ne odnosi se na ostale prihode na koje se plaća porez na dohodak, pojašnjava Zuber.

No, dodaje da su i ti građani kojima je jedini prihod plaća dužni, dok god su hrvatski porezni rezidenti, informirati Poreznu upravu o inozaradama iako im se u Hrvatskoj neće raditi novi obračun.

Novi izračunZa države poput Italije, Austrije, Irske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, nema tog izuzeća, pa su hrvatski porezni rezidenti dužni Poreznoj upravi dostaviti podatke o svojim primanjima i podliježu dooporezivanju.

– Pravila su to koja primjenjuju sve zemlje, nije tu Hrvatska izuzetak. Problem za te građane je što su u zemljama poput Irske, Velike Britanije ili Italije, pa i susjedne Slovenije plaće veće nego u Hrvatskoj ili nekim drugim siromašnijim europskim zemljama.

Uz to su neoprezivi iznosi u Hrvatskoj krojeni prema našim plaćama, pa su znatno niži, pa kad ti građani prijave svoja primanja u Hrvatskoj ona podliježu oporezivanju već iznad 48 tisuća kuna godišnje.

Za te građane radi se u Hrvatskoj novi izračun i Hrvatska im naplaćuje razliku poreza koji su platili u zemlji u kojoj rade u odnosu na porez koji bi s tolikom zaradom platili u Hrvatskoj, objašnjava Zuber.

Isto je i s mirovinskim primanjima, za mirovine koje građani primaju iz Njemačke neće biti dodatnog oporezivanja u Hrvatskoj, ali za države s kojima nema takvog izuzeća, moguće je ući u porezne škare ako je mjesečna mirovina iznad četiri tisuće kuna.

Na, pitanje bi li tim građanima onda bilo bolje da su porezni rezidenti u zemljama u koje su odselili, Zuber ističe da to uvijek ovisi od pojedinačnoj situaciji.

– Ako netko prestane biti hrvatski porezni rezident, i postane porezni rezident u Njemačkoj, Austriji ili Sloveniji, onda u toj zemlji plaća porez na sva svoja primanja i na ona koja ostvaruje u Hrvatskoj i porezna uprava bi za takve građane tim državama morala dostaviti podatke, primjerice o zaradi od iznajmljivanja nekretnina, dividendi ili štednji, upozorava Zuber.

Koliko je građana koji nisu prijavili svoju zaradu u inozemstvu, a još su porezni rezidenti u Hrvatskoj, te za koliko njih je Porezna uprava dobila podatke iz te nam institucije nisu odgovorili uz napomenu da i dalje zaprimaju podatke i da oni dolaze s odmakom od najmanje godinu dana, a tek nakon toga će ih za svakoga pojedinačno analizirati kako bi se vidjelo postoji li potencijalna porezna obveza i u Hrvatskoj.

Analiza kvaliteteIpak, otkrivaju da su najznačajniji iznosi po vrstama dohotka iz inozemstva u razdoblju od 2016. godine do danas zaprimljeni za kategorije nesamostalnog rada i mirovina.

Najviše podataka za dohotke od nesamostalnog rada i mirovina stiglo je iz Slovenije, za kategoriju dohotka od imovine i imovinskih prava te vlasništva nad nekretninama iz Italije, a za kategorije dividendi i kamata iz Njemačke.

– U 2020. godini je za kategorije dohotka od nesamostalnog rada, mirovina i imovine i imovinskih prava te vlasništva nad nekretninama stiglo podataka za 127.892 porezna obveznika, a za kategorije dividendi i kamata za 89.667 poreznih obveznika, no ti podaci su podložni korekcijama zbog dodatnih podataka koje zaprimamo i nakon analiza kvalitete i ispravnosti pristiglih podataka, poručuju iz Porezne uprave.

I dok hrvatska Porezna uprava prikuplja podatke o »svojim« poreznim rezidentima po svijetu, druge države traže od naših institucija podatke o svojim rezidentima i njihovim primanjima i imovini u Hrvatskoj.

Tako primjerice u susjednu Sloveniju ide najviše podataka o njihovim državljanima vlasnicima nekretnina u Hrvatskoj, koji u slučaju iznajmljivanja svojih apartmana i kuća za odmor, taj prihod moraju prijaviti svojoj poreznoj upravi i na njega platiti porez.

Postupak za ispis iz Poreznog registraZa građane koji žele prestati biti hrvatski porezni rezidenti nije dovoljno samo odjaviti prebivalište u MUP-u, nego je potrebno u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema mjestu prebivališta podnijeti zahtjev za ispis iz Registra poreznih obveznika.

Uz zahtjev za ispis iz Registra, popunjava se TI upitnik, potrebno je dostaviti potvrdu o rezidentnosti druge države, ako je nemaju, dostavljaju je naknadno.

Ako Porezna uprava to zatraži, dostavlja se i druga dokumentacija, preslike osobnih dokumenata, presliku prijave prebivališta, presliku ugovora o najmu stana, preslik ugovora o radu, dokaz o zdravstvenom osiguranju, potvrdu iz HZMO-a i HZZO-a o odjavi iz obveznih osiguranja u Republici Hrvatskoj, čime građani dokazuju svoje tvrdnje iz Upitnika da su postali rezidenti druge države.