Ovog mjeseca Požega je u znaku baruna Trenka-3.dio
(FOTO: Gradski muzej Požega)
3.dio – Suđenje, zatvor i smrt baruna Trenka Barun Franjo Trenk 1745. godine doživljava vrhunac svoje slave. „Mlad, bogat i doista slavan pandurski pukovnik imao je razloga vjerovati da mu je karijera u usponu. Čin general-bojnika i čast velikog župana bili su mu nadohvat ruke i činilo se da će mu se ponovno nasmiješiti sreća“, među ostalim piše Alexander Buczynski u knjizi „Memoari baruna Franje Trencka“. Međutim, već krajem te godine pokrenuta je protiv njega istraga, a nakon dvije i pol godine sudske parnice osuđen je na smrt, odnosno na doživotni zatvor nakon pomilovanja carice Marije Terezije. 
Što mu se stavljalo na teret? Teretilo ga se za uzimanje talaca i utjerivanje nameta, pljačke, razbojstva, silovanja, za strogo postupanje sa svojim časnicima i dočasnicima, za malverzacije na štetu države… Iako je na prvom suđenju Trenk uspio pobiti sve optužbe uskoro je Dvorsko ratno vijeće pokrenulo ratni sud protiv njega. „Rat koji su pokrenuli njegovi politički protivnici na Bečkom dvoru nije bio „malen“ već „maliciozan“ i iskusni veteran malog rata koji nije imao naviku ići nikome niz dlaku, zapravo od početka nije imao izgleda protiv eksperata slatkorječivog intrigiranja iza kulisa“, piše Buczynski.
O Trenku su se počele širiti razne neistine sve do toga da je bio sklon veleizdaji, a u optužnici je bilo preko 70 točaka. I na kraju Trenk je proglašen krivim po svim onim točkama optužbe za koje je dvije godine ranije sud smatrao da nisu dokazive. Smrtnu kaznu carica Marija Terezija ublažila je doživotnim zatvorom, a u pismu svom dvorskom savjetniku Doblhoffu je napisala: „Ako je suditi prema čistom ratnom pravu, koje sam, međutim, dispenzirala, onda bi Trenck već odavno trebao biti pogubljen. Nadam se da ni Vi ni javnost nećete vjerovati da sam za njega ili da ću poslušati preporuke na toj liniji. To je potpuno krivo, no ipak ne mogu poreći da mi se uvijek čini teško kazniti nekoga tko je ipak činio velike stvari za mene.“ 
Trenk je doživotni zatvor služio u zatvoru Spielberg kraj Brna. Nakon 13 mjeseci zatvora umro je 4. listopada 1749. godine u 38. godini života. Neposredno prije svoje smrti pozvao je časnike spilberške posade i pred njima priznao sve grijehe. Dr. Pergeru, izvršitelju njegove oporuke, dao je u zadatak da nakon njegove smrti zatraži audijenciju kod Marije Terezije i da joj kaže kako je zadovoljan sudbinom koju su mu Bog i Njezino Veličanstvo zasluženo odredili jer je zbog toga prepoznao Boga i put do vječnog spasa. Pokopan je u kapucinskom samostanu u Brnu gdje se i danas nalaze njegovi zemni ostaci. 
Na fotografijama su motivi iz Muzeja grada Brna, odnosno nekadašnjeg zatvora Spielberga te Kapucinskog samostana u Brnu i lijes s mumificiranim tijelom baruna Trenka.
(Izvor: Gradski muzej Požega)
