Osvrt požeškog agronoma Luke Samardžije na ruralni turizam i vina Požeške kotline
9.5.2021. | 11:19
Kristina Šimić
Pregleda: 3806
FOTO: Luka Samardžija: privatna kolekcija
Čini se da ni jedan grad na svijetu ne ostavi toliko dubok utisak na svoju djecu kao što to napravi Požega pa svatko i na javi sniva zlatno klasje, polja i čipku, dok u daljini prostire se ravnica.
Od djetinjstva zaljubljen u kolorit požeških pejzaža, mladi Luka Samardžija svoje korijenje osobnosti pustio je duboko u rahlu, slavonsku zemlju, utkavši u svaku brazdu beskrajnu ljubav prema djedovini i domovini. Stoga ni malo ne čudi što je ovaj ambiciozni mladić nakon diplome na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, završio studij agronomije na Veleučilištu u Požegi, simbolično se vrativši na mjesto gdje je sve počelo, vinorodne vinograde svog djetinjstva.
U sklopu izrade doktorske disertacije s temom Potencijal zajedničkog branda vinarstva Požeško-slavonske županije već 6 godina Luka Samardžija vodi evidenciju i objavljuje znanstvene i stručne radove o vinarstvu Požeško- slavonske županije. I sam vinogradar i inženjer vinogradarstva, vinarstva i voćarstva, do sada ima preko 20 objavljenih znanstvenih radova.
Cilj istraživačkog rada Luke Samardžije bio je ustanoviti odnos turističke ponude Požeško-slavonske županije i sektora vinogradarstva i vinarstva. Primijećena je disproporcija između turističkog potencijala promatrane regije i uspješnosti realizacije turističke ponude. -Prikazano je kako u slučaju vinarstva pronalazimo spoj tradicije, povijesti i zavičajnog duha koji imaju potencijal dati čvrstu osnovu za razvoj turizma ,ali i da trenutno stanje odstupa od regionalnih i inozemnih konkurenata.- govori Luka o rezultatima svoga istraživanja.
Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji četiri su ključna elementa koji determiniraju ruralni turizam: prirodni ruralni resursi (rijeke, jezera, planine, šume i dr.), ruralni način života (obrti, lokalni događaji, gastronomija, tradicionalna glazba i sl.), ruralno nasljeđe (tradicionalna arhitektura, povijest, dvorci, crkve, sela i sl.), ruralne aktivnosti (jahanje, lov, ribolov, pješačenje, biciklizam, vodeni sportovi i čitav niz aktivnosti na otvorenom).
Neupitno je da Zlatna dolina savršeno ispunjava sva četiri ključna elementa za potpuni procvat ruralnog turizma:- Požeško-slavonska županija je izrazito bioraznolika, te ju karakteriziraju osobiti ekološki, klimatski i geomorfološki uvjeti, a osim ravnica značajnu strukturu čine planine, vinogradi i šume koje zauzimaju 45,26% prostora županije (82.153 ha) Godine 2018./2019. vinari i vinogradari PSŽ proizveli su 83.708,17 hektolitara vina što na nacionalnoj razini, u usporedbi s ukupnom proizvodnjom stavlja PSŽ na peto mjesto u odnosu na proizvodnju vina ostalih županija s 11,43% ukupne proizvodnje vina u Republici Hrvatskoj.-pojašnjava Samardžija.
Luku Samardžiju najviše žalosti što do takvog procvata ruralnog turizma, nošenog prije svega na izvrsnosti vina ovog kraja koje svakim ispijenim gutljajem svakom turistu nudi jedinstvenu slavonsku priču, protkanu notama požeške povijesti i tradicije.- Analizom dostupnih podataka koje na godišnjoj razini izdaje Hrvatska turistička zajednica Zavod za statistiku primijećeno je da se u periodu između 2016. i 2019. godine bilježi manji rast u sektoru turizma. U 2019. godini broj ležajeva iznosi 894 od čega 19 u hotelima usporedba s ostalim županijama pokazuje kako u promatranom periodu PŽS zauzima posljednje drugo najslabije mjesto po broju dolazaka gostiju.-napominje inženjer Samardžija.
Usprkos tomu što trenutno bilježi, u odnosu na ostale županije kontinentalne Hrvatske, nizak broj noćenja, mogućnosti razvoja turističke ponude su perspektivne.- Vinogradari bi mogli koristiti prepoznatljivost regije u kojoj se nalaze dok regija povećava prepoznatljivost kvalitetom vinara koji ju čine. Taj proces može imati kontinuiranu interakciju između svih koji sudjeluju te mogu osigurati održivost razvoja zajedničkih ciljeva.- navodi Luka Samardžija, uz poruku da naši vinari mogu rame uz rame stajati sa svjetskim vinarima.
