Gubar glavonja brsti sve pred sobom, šume gube zelenu boju
14.06.2013.
Mario Barać
Pregleda: 13744
Slobodan Katunar objašnjava nam ovaj prirodni fenomen
(FOTO: Mario Barać)
Stanovnici Pakraca i Lipika u posljednja dva dana naočigled mogu vidjeti kako sve više šuma podno Planinarskog doma Omanovac, ali i na sjeverozapadnoj strani Pakračke gore, umjesto zelene, poprima smeđu, jesensku boju. Šume su sve manje zelene zbog invazije jednog od najveći štetnika listopadnih šuma – „gubara glavonje“.
Razlog je što ovaj štetnik, čije razmožavanje je ovih dana dosegnulo kulminaciju, brsti lišće i sve što se naše pred njim. Iako se čini kako se šume koje je „Gubar glavonja“ uzeo pod svoje suše, Slobodan Katunar, upravitelj lipičke šumarije tvrdi da nema razlika za paniku.
– Ovo je prirodni fenomen koji se ponavlja periodično, kroz određeno vremensko razdoblje, a prema informacijama kojima raspolažem, posljednji put smo na ovom području pojavu ovog štetnika imali davne 1968. godine. Tada je to bilo u znatno većem obimu, a prema nekim informacijama čak ni vlakovi nisu vozili zbog ogromnog broja gusjenica na tračnicama, pojašnjava Katunar.
Stanje pod kontrolom
Tvrdi da šumari detaljno prate razvoj ovog fenomena koji se pojavio prije mjesec dana, a posljednjih tjedan dana je očigledan i vidljiv golim okom.
– Ovaj štetnik se rasprostranjuje polaganjem jaja po stablima, a problem je što se širi vjetrom i može prijeći i 15 kilometara. Pojavio se najprije na Pakračkoj gori zapadnog dijela Papuka, pa je prešao na sjeverni Papuk kod Brusnika i dalje prema planinarskom domu Omanovac, a zbog strujanja zraka očekujemo njegovo daljnje širenje prema Rogoljici.
Gubar glavonja (foto: Wikipedia)
Smanjenje prirasta najveća šteta
Oko 90 posto ovih šuma su bukove šume pa nema opasnosti da će se drveće sušiti jer će se drvo prirodnim putem obnoviti i potjerati novi list. Problem bi bio da su to hrastove šume jer bi nakon nametnika bolest pepelnica uništila i drugi list. Ovako, najveću štetu ćemo imati kroz smanjeni prirast, a jedan od uzroka ovog fenomena sigurno su i tri sušne i vrlo tople godine koje su pogodovale razvijanju ovog termofilnog nametnika, tvrdi Katunar.
Više kukaca, ptica i virusa
Problem je i što se širenjem ovog nametnika razvijaju i njegovi prirodni neprijatelji i predatori, posebno razni kukci, ptice i virusi što bi eventualno tretiranje učinilo beskorisnim.
Priroda će učiniti svoje
- Znanost kaže da u prvoj godini golobrsta ne treba nikakvo tretiranje nego je potrebno pratiti stanje i sve prepustiti prirodi. Mi ćemo uzeti i uzorke jajnih legala i napraviti analizu koja će nam reći jesu li ta jajašca opasna za sljedeću godinu pa ćemo prema tome planirati i eventualno tretirane. Kod tretiranja smo ograničeni korištenjem pesticida zbog ekoloških standarda gospodarenja šumama, a problem je i konfiguracija terena s obzirom da se radi o brdsko – planinskom dijelu pa tretiranje ne bi bilo moguće obaviti avionom nego samo helikopterom, stručno pojašnjava Katunar.
Opasan za voćnjake, ali i za ljudsku kožu
S obzirom da se radi o nametniku koji ne bira hranu, postoji opasnost i da će se „spustiti“ i u voćnjake gdje bi također mogao napraviti velike štete, a zbog dlačica na dijelu tijela može biti opasan i za ljudsku kožu.
