Hrvatska ima potencijala za uzgoj konoplje, problem su zakoni
21.05.2014.
Aleksandar Grlić
Pregleda: 5933
Prof. Milan Pospišil
(FOTO: Aleksandar Grlić)
"Konoplja se vraća na naša polja", naziv je predavanja koje je danas na Veleučilištu u Požegi održao Milan Pospišil, profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Prema podacima koje je obznanio očit je rast interesa za industrijsku konoplju koja ima puno više primjena od rođakinje iz crnih kronika, indijske konoplje.
- Po najnovijim podacima Ministarstva poljoprivrede ove su godine izdane dozvole za sadnju preko 600 hektara konoplje, s time da se izdaju do kraja ovog mjeseca. Prošle je godine bilo oko 170 hektara. Konoplja je uvijek bila u Slavoniji, uzgajala se uz rijeke i sigurno da imamo pogodno tlo i klimu. Zadnji pogoni za proizvodnju vlakana iz konoplje su ugašeni 90-tih godina, a prerađivali su je IPK Osijek, Kudeljara u Črnkovcima pokraj Đakova i Viškovcima. Danas je riječ o sasvim novoj proizvodnji konoplje. Prema našem zakonu smije se proizvoditi isključivo za proizvodnju sjemena za prehranu ljudi i životinja. Nažalost, još uvijek zakon nije regulirao pitanje upotrebe konoplje za druge namjene - kaže profesor Pospišil.
Primjene su brojne, od građevinske do farmaceutske i automobilske industrije.
- Možemo iskoristiti sve što se radi u zapadnoj Europi. Danas imate kuće od konoplje, odnosno betonske blokove i ploče za izolaciju koje zamjenjuju azbest koji je štetan. Konoplja se koristi u automobilskoj industriji u komandnim pločama, za željezničke pragove, rasvjetne stupove. Ulje od konoplje je po sastavu masnih kiselina jedno od najkvalitetnijih. Sprečava kardiovaskularne bolesti i koristi se u farmaceutskoj industriji, kozmetici, liječenju nekih bolesti. Kad se iz sjemena odvoji ulje ostaje pogača koja je vrlo kvalitetna za prehranu stoke, a kod nas se koristi kao mamac za ribe - nabraja Pospišil.
Iako mnogi vide mogućnost zarade na konoplji, pogotovo prerađivači, Hrvatska uvozi većinu ovih proizvoda. Znatan problem je i sjeme koje u različitim klimama ima različitu koncentraciju THC-a koji je odgovoran za opojna svojstva.
- U biti nemamo svoje proizvodnje i možda ljudi ne znaju. Zakonska regulativa je da se u Europi smije uzgajati konoplja ispod 0.2 posto THC-a. Industrijska konoplja ima ispod 1 posto THC-a. To je biljka koja se vrlo lako prilagođava ekološkim uvjetima. Ako uvezemo vrstu sa sjevera Europe ona u našim uvjetima uz višak sunca može povećati sadržaj THC-a i onda su tu naravno problemi vezani za zakone - pojasnio je gostujući predavač.
