U Lipiku grade najveću hladnjaču u Slavoniji, voće će izvoziti u Rusiju
06.03.2014.
Mario Barać
Pregleda: 12622
Početak radova na velikoj hladnjači za voće
(FOTO: Mario Barać)
Najveće gradilište u Lipiku trenutačno je ono u Poduzetničkoj zoni gdje su u tijeku zemljani radovi na izgradnji hladnjače tvrtke "Frutarija" iz Splita koja je u hrvatsko-ruskom vlasništvu, a bavi se otkupom, skladištenjem i prodajom voća i povrća, kao i punjenjem svježeg prirodnog soka iz voća. Danas su radovi obilježeni i svečano, simboličnim polaganjem kamena temeljca koji su u temelje buduće hladnjače kapaciteta 3.000 tona, postavili Zlatko Matijašević, direktor i suvlasnik tvrtke "Frutarija" i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.
Po završetku radova, predviđenom početkom srpnja, ovo će biti najveća hladnjača u ovom dijelu Hrvatske. Ukupna vrijednost investicije je oko 3 milijuna eura od čega će s oko 450.000 biti sufinancirana iz EU programa IPARD. Kako je najavljeno, ovo je tek prva faza projekta koji bi se kroz naredne 2 do 3 godine trebao razvijati do ukupnog kapaciteta hladnjače od 10.000 tona.
15-ak novih radnih mjesta
- U Lipiku smo dobili uvjete koji se ne mogu odbiti, odličnu cijenu zemljišta i pogodnosti koje nosi ovaj ratom stradali kraj. Ovdje ćemo pokušati povezati uzgoj voća i povrća te preradu i plasman na naše, a posebice na rusko tržište, konkretnije Moskvu. Veseli me najviše što ćemo dati hranu, ali i pomoć i zaposliti 15-ak ljudi direktno te velik broj ljudi indirektno kroz otkup njihovog voća - rekao je Zlatko Matijašević.
Danas su u Lipiku bili i Maksim i Andrej Tsitrinovich, ruski investotori koji tvrde kako zasad imaju samo pozitivna iskustva s ulaganjima u Hrvatskoj.
- Proizvodi iz Lipika će biti prodavani u Rusiji jer je kvaliteta voća i povrća iz Hrvatske jako dobra, vrhunska i cijenjena pa ćemo se sigurno još više širiti u proizvodnji. Hrvatska je inače prekrasna zemlja u koju sam se zaljubio prije 6 godina kada sam s obitelji ljetovao u Umagu.
Nezagađenost Lipikov glavni adut
- U Lipik smo odlučili ulagati jer je ovo čisto i nezagađeno podneblje, povoljno za povrće i voće, osobito jabuke, a bilo je i puno razumijevanja od strane gradske vlasti - rekao je Andrej Tsitrinovich.
Novom tržištu se nadaju i voćari s područja Lipika i Pakraca, a među njima i Kristijan Ljevaković, 40-godišnji Lipičanin koji se voćarstvom bavi 8 godina.
- Uzgajam jabuke i u Brezinama, na površini od oko pola hektara imam 360 stabala s prinosom od oko 4 tone. Vjerujem da ću kroz ovaj projekt rješiti najveći problem, a to je nedostatak tržišta, odnosno problem otkupa. Dio uzgoja sada uspijevam prodati privatno, ali veliki dio propadne što nikako nije isplativo, pa vjerujem da ću kroz "Frutariju" u budućnosti uspjeti prodati sve što proizvedem. Ako cijena bude korektna, bit će bolje nego do sada - ističe Kristijan.
Optimističan je i Željko Klaić, poljoprivredni savjetnik. - Prema planovima, ova hladnjača rješava nekoliko problema. Najvažniji je osiguravanje plasmana proizvoda na tržište.
Optimalne berbe bez troškova transporta
- Prednost je što je hladnjača ovdje u Lipiku pa praktički ne postoje troškovi transporta, a zbog blizine je moguće berbe imati u optimalno vrijeme što sa stanovišta struke jako puno znači. Hladnjača koju imamo sada u Pakracu je malog kapaciteta, oko 170 tona, tako da ova hladnjača u Lipiku ima svoju opravdanost - pojašnjava Klaić. Dodaje i kako je prema evidenciji voćara koji su u sustavu poticaja, na području Pakraca i Lipika evidentirana proizvodnja jabuke na 25 hektara, otprilike toliko površine i s kruškama, dok šljiva ima na oko 50 hektara, a bresaka na oko 10 hektara.
- To su površine koje imamo u evidenciji, a stvarne površine su vjerojatno i veće - zaključuje Klaić.
"Pomireni" Rusi i Ukrajinci
Današnju svečanost u Lipiku obilježio je i jedan zanimljiv detalj iz perspektive vrlo zaoštrenih odnosa Rusije i Ukrajine. Izjave ruskog investitora Andreja Tsitrinovicha prevodila je Lipičanka Irina Matijević, predsjednica Društva ukrajinsko-hrvatskog prijateljstva pa možemo konstatirati da su u Lipiku danas dvije osobe barem nakratko pomirile dva trenutačno sukobljena naroda.
