Akumulacija Kamenska temelj je opstanka i razvoja

Mjesto gdje bi trebala biti izgrađena 45 metarska brana
(FOTO: Arhiv)

14.10.2011. | Vjeran Blašković
Pregleda: 16066

Sliv Orljave školski je primjer kako se može iskoristiti hidropotencijal jedne rijeke. Jedan je to od rijetkih primjera konfiguracije terena u kojemu je stvoren "kotao" omeđen Požeškom gorom, Psunjem i Papukom koji skuplja vodu, rekao je između ostaloga tajnik Udruge Slap, Zlatko Blažević, Požežanin koji je i najzaslužniji što se danas u prostorima Hrvatske gospodarske komore u Požegi održao okrugli stol na temu akumulacija na slivu rijeke Orljave.


Stručni skup o višenamjenskim akumulacijama na Orljavi (autor: Duško Mirković/PIXSELL)

Udruga Slap iz Zagreba čiji su ugledni članovi stručnjaci i znanstvenici koji su život podredili izučavanju voda, osnovana je 2006. godine s ciljem očuvanja voda i mora uz održivi razvoj. Tako je i stav članova Udruge da je uz poštivanje konvencija o zaštiti okoliša moguće upravljanje vodama bez negativnog utjecaja na okoliš.


Višefunkcionalna akumulacija Kamenska


Orljava kao glavna tema okruglog stola okarakterizirana je kao iznimno potencijalna u svim aspektima održivog iskorištavanja njezinog hidropotencijala.
- Ideja akumulacije u Kamenskoj stara je 60 godina. Tada je izrađena i maketa, a projekt je bio zamišljen kao regionalni vodovod. Danas se postojeća tehnička dokumentacija stara više od 20 godina treba novelirati, a do danas su pojavile i nove potrebe poput navodnjavanja, održivog razvoja i obnovljivih izvora energije - rekao je Zlatko Blažević.


Maketa akumulacije Kamenska

Pojašnjava kako se klima nepobitno mijenja, a da se na našem području izmjenjuju razdoblja suše i prekomjernih oborina koje dovode i do poplava te da bi upravo i jedino akumulacija u Kamenskoj riješila problem. Da će se ova klimatska pojava intenzivirati i nastaviti u budućnosti rekao je i predavač dr. sc. Dušan Trninić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Izletišta, jedrenje, sport, navodnjavanje i energija

Blažević je istaknuo društvene prednosti koje nudi jedan ovakav infrastrukturni projekt.

- Dobili bismo osiguranu trajnu obranu od poplava, trajnu vodoopskrbu, navodnjavanje i povećanu poljoprivrednu proizvodnju, nove uvjete za prehrambenu industriju, hidroenergiju, razvitak turizma  - to bi bila akumulacija u kojoj bi bilo dozvoljeno jedrenje, sport i izletišta.

Govoreći o nužnim koracima za realizaciju Blažević je naglasio kako je prostor za akumulaciju nekada bio u prostornom planu županije, ali da se u međuvremenu "izgubio". Apelirao je kako se prostor gdje se predviđa akumulacija mora unijeti u prostorni plan županije.


Smještaj akumulacije Kamenska

Akumulacija Kamenska po nekim projektima može imati zapreminu od čak 40 milijuna prostornih metara vode, što su neki već prozvali megalomanskim projektom. Kritike projekta kažu kako je takva akumulacija danas nepotrebna i preskupa jer su nizvodne županije riješile pitanje vodoopskrbe te da bi akumulacija zapremine 10 milijuna prostornih metara bila sasvim dovoljna.

Investicija i je li isplativa?

Neke procjene govore da bi projekt koštao nekoliko desetaka milijuna eura, a neki od prisutnih procjenjuju da bi izgradnja akumulacije Kamenska kako je zamišljena u dosadašnjoj dokumentaciji mogla na kraju koštati i 100 milijuna eura.

- Istina je da svaki projekt mora imati i isplativost, no u računicu treba unijeti i demografski faktor. Država bi trebala sufinancirati ovakve projekte, a možda se za 20-tak godina pojavi netko tko će u svemu imati i ekonomski interes - rekao je predsjednik Udruge Slap mr. sc. Ante Pavić.

Projekt za buduće generacije - što im ostavljamo?

Okupljenima se na početku okruglog stola obratio i akademik Božo Udovičić, također s našeg područja, koji je naglasak stavio na buduće generacije i ono što im ostavljamo u nasljeđe.
- Jedan od mojih prvih poslova prije 50 godina bila je akumulacija Kamenska. I što smo napravili i koliko se odgovorno ponašamo prema budućim generacijama? - upitao je akademik Udovičić rekavši kako su stručnjaci u ovom slučaju više krivi nego političari.

Vode nema ni iznad ni ispod

Prisutnima su se prilikom otvaranja okruglog stola obratili i gradonačelnik Požege Zdravko Ronko i župan Marijan Aladrović. Obojica su istaknula problem vodoopskrbe u Požeštini.
- Vodu koju imamo trebamo i zadržati. Očekujem niz odgovora zašto je prazno i nadzemlje i podzemlje. Nekada se kartalo kraj Orljave, a danas se karta u njenom koritu - rekao je gradonačelnik Ronko.

Župan Marijan Aladrović naglasio je problem poljoprivrednika koji su se ove godine suočili s viškom vode i poplavama, a onda je uslijedilo dugo razdoblje bez oborina i suša. - Situacija je bila teška i prije, no ove je godine po prvi puta zabilježeno da vode nema niti u koritu niti u podzemlju Orljave, rekao je župan.

Na skupu je rečeno kako na Orljavi postoji 20-tak lokacija pogodnih za izgradnju mini hidrocentrala, poput one koja se trenutno gradi u Pleternici. Dani su neki primjeri u svijetu gdje je sličan vodni potencijal iskorišten i uz načela održivog razvoja služi i građanima i gospodarstvu.



Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Koje je vaše mišljenje o euru godinu dana nakon uvođenja?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI