Građani Požeško-slavonske županije u velikom riziku od siromaštva
17.10.2016.
M.B./Jutarnji List
Pregleda: 13602
Ilustracija
(FOTO: UN)
Kako piše Jutarnji list, rezultati procjena siromaštva zamala geografska područja upućuju na heterogenost siromaštva u Hrvatskoj, pričemu stopa siromaštva u kontinentalnoj regiji iznosi 19,4 posto, a u jadranskoj12,6 posto, istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju mape siromaštva,odnosno prostorne distribucije siromaštva i socijalne isključenosti uHrvatskoj.
Detaljne mape izradilo je Ministarstvo regionalnog razvoja ifondova Europske unije u suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih,Državnim zavodom za statistiku i Svjetskom bankom, kako bi kreatorima politikapomogli u razumijevanju prostorne distribucije siromaštva, pogotovo na raziniopćina i gradova.
Karte su izrađene prema dohotku i potrošnji za subnacionalnapodručja, temelje se na detaljnim informacijama o prostornoj distribucijisiromaštva i služe kao pomoć u donošenju politika smanjenja regionalnih razlikai iskorjenjivanju siromaštva i socijalne isključenosti na području Hrvatske.
U istraživanju se prvi put kao službeni dio statistikeprimjenjivala metoda procjene za mala područja, koja se temelji na kombiniranjupodataka iz anketnih istraživanja s podacima popisa stanovništva, kućanstva istanova iz 2011. godine.
Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Marko Krištofnapomenuo je da se rezultati tog istraživanja zbog razlika u metodi procjenerezultata ne mogu uspoređivati s rezultatima drugih istraživanja o siromaštvu.Međutim, razlike između dobivenih rezultata na nacionalnoj razini nisuznačajne.
Prema dohodovnoj metodi, procijenjena stopa rizika odsiromaštva u Hrvatskoj 2011. iznosila je 19,2 posto (anketna stopa iznosila je20,4 posto), što znači da se procjenjuje da je 19,2 posto, odnosno oko 803.000osoba raspolagalo godišnjim ekvivalentnim dohotkom koji je bio niži od 24.000kuna, koliko je iznosio prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo.
Najniže procjene stopa rizika od siromaštva zabilježene su uZagrebu (9,8 posto) te Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji (11,9 posto), anajviše u Brodsko-posavskoj (35,9 posto), Virovitičko-podravskoj županiji (33,4posto) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (31,9 posto).
Prema potrošnoj metodi, procijenjena stopa rizika odsiromaštva u Hrvatskoj 2011. iznosila je 17,1 posto (anketna metoda iznosila je16,3 posto), što znači da je 17,1 posto, odnosno oko 717.000 osoba imaloekvivalentnu godišnju potrošnju nižu od 23.919 kuna, koliko je iznosio pragrizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo.
Najniže procjene stope rizika od siromaštva zabilježene su uZagrebu (5,9 posto) i Primorsko-goranskoj županiji (9,1 posto), a najviše uPožeško-slavonskoj (32,5 posto), Brodsko-posavskoj (33,9 posto) i Karlovačkojžupaniji (34,3 posto).
"Određivanjem relativne i apsolutne stope siromaštva zamala područja i pomoću indeksa višestruke deprivacije, čija je izrada u tijeku,osim što utvrđujemo teritorijalnu rasprostranjenost stanovništva u riziku odsiromaštva i profile siromaštva, stvaramo preduvjete za dodatne alokacije izEuropskih socijalnih strukturnih i investicijskih fondova za obnovu malih isrednjih depriviranih gradova u Hrvatskoj", rekao je ministar regionalnograzvoja i fondova EU-a Tomislav Tolušić.
Tim je projektom dobiven alat za izravnu pomoć općinama igradovima koji je trebaju dobiti, kazao je Tolušić i napomenuo da je naraspolaganju u EU fondovima 10,7 milijardi eura do 2020., što znači svakegodine između 10 i 15 milijardi kuna.
Zamjenik ministrice socijalne politike i mladih Ante Babićkazao je kako se kod siromašnih radi uglavnom o starijim i nemoćnim ljudima, teobiteljima s više uzdržavanih članova, istaknuvši da smo po tome sedmi s najvišimudjelom siromaštva u EU.
Usvojena je Strategija borbe protiv siromaštva i socijalneisključenosti za razdoblje od 2014. do 2020. kako bi se nizom aktivnostiosigurao minimalni standard najugroženijim i spriječilo njihovo daljnjeosiromašenje, podsjetio je Babić i poručio da siromaštvo nije i ne smije bitisudbina našeg naroda.
