Novi model obiteljskih mirovina
FOTO: Screenshot:/N1
Imamo 235 tisuća obiteljskih mirovina, žene uglavnom uzimaju 70% muževe mirovine.
Hrvatska ima približno 235 tisuća korisnika obiteljskih mirovina koji se doživljavaju kao najsiromašniji dio umirovljeničke populacije. Većinom su to žene koje su nakon smrti supruga naslijedile ili preuzele 70 posto njegove mirovine. Osoba koja preuzme mirovinu bračnog druga kao povoljniju mora se odreći svoje mirovine, a socijalna karta zemlje otkriva da su samačka kućanstva, uz samohrane roditelje s djecom te nezaposlene, najranjivija skupina stanovništva. Prosječna radnička obiteljska mirovina iznosi oko 2300 kuna, a s obiteljskim mirovinama povlaštenih skupina umirovljenika penje se na oko 2700 kuna.
Brojne umirovljeničke udruge godinama traže promjene u izračunu i nasljeđivanju obiteljskih mirovina te su konačno naišle na otvorena vrata. Zahtjevi se kreću od toga da se udio naslijeđene mirovine poveća sa 70 na 85 posto do toga da preživjeli bračni partner zadrži svoju mirovinu i uz nju nasljeđuje polovicu druge mirovine. Što će se mijenjati i kada će to biti, nema odgovora, no Ministarstvo rada i mirovinskog sustava kaže da će stručna skupina predložiti novo rješenje “sukladno raspoloživim financijskim mogućnostima”. To bi novo rješenje moglo ugledati svjetlo dana tek za tri godine, pred iduće parlamentarne izbore, kao što je nedavno prije izbora uvedena i nacionalna mirovina za starije od 65 godina koji nisu stekli pravo na mirovinu po nekoj drugoj osnovi. Ministar Josip Aladrović kazao je tek da će stručna skupina “na temelju sveobuhvatne analize sustava obiteljskih mirovina prema hrvatskom zakonodavstvu, kao i usporedne analize nacionalnih modela ostvarivanja prava na obiteljske mirovine država članica EU, pronaći mogućnost za redefiniranje važećeg modela obiteljskih mirovina”. Kakvo bi to rješenje moglo biti nisu sigurni ni stručnjaci koji godinama proučavaju mirovinska pravila kod nas i u svijetu. Tako je porezna stručnjakinja Marija Zuber na jednom stručnom skupu kazala kako su obiteljske mirovine “biser mirovinskog sustava, nešto što svakako valja zadržati jer su snažan element smanjiva nja siromaštva i povećanja stupnja socijalne sigurnosti”. No, isto tako, kazala je Zuber, treba biti svjestan činjenice da te mirovine nisu pokrivene mirovinskim doprinosima. Tako i analitičar Instituta za javne financije Predrag Bejaković ističe da je nasljeđivanje obiteljskih mirovina i uvođenje prava na dvije mirovine po uzoru na Njemačku odlično za pojedinca, ali drugo je pitanje koliko je to financijski održivo i koji će se mogući problemi pri tome pojaviti.
Ako znaju da će naslijediti obiteljsku mirovinu, stariji će nevoljko ostajati u svijetu rada, a mi i sada imamo slabu radnu aktivnost starijih od 50 godina – kaže Bejaković. Postavlja se i pitanje je li pravedno da, primjerice, netko tko nije nikad radio ili je radio kratko naslijedi 85 posto mirovine i time dobije samo 15 posto manju mirovinu od osobe koja je dugo radila, ističe Bejaković koji upozorava da umirovljenici nisu najsiromašnija skupina društva.
To su nezaposleni i neaktivni i treba naći načina da se njima pomogne – kaže Bejaković. Analitičar Ekonomskog instituta Danijel Nestić mišljenja je da bi promjene u režimu obiteljskih mirovina mogle biti poprilično skupe za državu, no uvjeren je da se može naći bolje i kvalitetnije rješenje od postojećeg. – Stvar je procjene do koje mjere se povećani troškovi mogu podnijeti. Činjenica je da standard preživjelog bračnog partnera naglo pada kada ostane sam – kaže Nestić.
Iz drugog stupa mogu dvije mirovine, ali ukupan broj isplata zanemariv
Za razliku od prvog stupa gdje preživjeli bračni partner ostaje bez svoje mirovine preuzme li 70 posto partnerove mirovine, u drugom se stupu može primati vlastita mirovina, ali i drugostupna mirovina preminulog supružnika ako se ovaj u trenutku odlaska u mirovinu odlučio za model po kojemu će svoju štednju dijeliti sa supružnikom ili nekom trećom osobom. Premda se u drugom stupu nalaze znatna sredstva, mirovinu iz drugog stupa zasad prima tek nešto više od tri tisuće umirovljenika od ukupno 1,24 milijuna umirovljenika koliko ih imamo, tako da će desetljećima standard starijih ovisiti o državnom prvom stupu i pravilima koja se odnose na njega. Inače, radnici koji su ove godine prvi put otišli u starosnu mirovinu dobili su u prosjeku oko 2540 kuna mirovine. No, HZMO ističe da je prosječna starosna mirovina ljudi koji su radili dulje od 40 godina oko 3900 kuna.
Izvor:www.vecernji.hr
