(FOTO: Gradski muzej Požega)
U Gradskom muzeju u Požegi čuvaju se brojni zanimljivi predmeti, značajni ne smo za nacionalnu, nego i za europsku, pa i svjetsku kulturu. Jedan od tih predmeta je i mali adresar Milke Trnine koji je otkupio Gradski muzej 2019. godine, a u kojem je čuvena hrvatska operna pjevačica, po majci Požežanka i nećakinja književnika Janka Jurkovića, kratko opisala svoj dan u švicarskom sanatoriju 1936. godine.
Napomenula je da su puno šetali, jeli voće i povrće i išli rano spavati. Ne bi to ništa bilo neobično da Milka Trnina nije bila u sanatoriju Maximiliana Oskara Birchera – Bennera, dr. medicine ( 1867. – 1939.) švicarskog liječnika i prvog liječnika nutricioniste, izumitelja müslia te promotora vegetarijanstva sa sirovom hranom.
Za obične ljude toga vremena, ovaj način liječenja, bio je pomalo čudan, kao i sam liječnik. Međutim, danas je on gotovo svakodnevnica, pa i korak naprijed u našoj kulturi življenja. Rođen u Švicarskoj dr. Bircher je nakon studija medicine otvorio svoju kliniku. Budući da je nakon toga obolio od žutice, prema njegovoj tvrdnji ozdravio je, jer je jeo sirove jabuke. Eksperimentirao je s djelovanjem sirove hrane na tijelo što je rezultiralo njegovim izumom Müslia, jela na bazi sirove zobi, voća i orašastih plodova. Sanatorij je nazvao „Vital Force“.
Dr. Bircher-Benner krajem 19. stoljeća preporučavao je da se umjesto puno mesa i bijelog kruha jede sirovo voće, povrće i orašasti plodovi. Njegove ideje nisu uključivale samo kontroliranu prehranu, već i spartansku tjelesnu disciplinu. U njegovom sanatoriju gdje bila i naša Milka pacijenti su morali slijediti pomalo samostanski dnevni raspored, uključujući rano spavanje (21h), tjelesni trening i aktivne vrtlarske radove.
Svaki je obrok započeo jelom od müslia, a slijedilo je uglavnom sirovo povrće i desert. Za vrijeme liječenja pacijenti nisu smjeli konzumirati alkohol, kavu, čokoladu ili duhan, a preporučio im je kupanje na suncu, hladan tuš i ljekovitu kupku. Preporučio je da zdravi ljudi svakodnevno trebaju jesti 50 % sirovog voća i povrća, a bolesni 100%. Njegov rad se nije dovoljno cijenio sve do otkrića vitamina u voću i povrću 1930-ih.
(Izvor: Gradski muzej Požega)