NASLOVNAPOLITIKA
Davor Huška: Sve manje u politici, sve više u znanosti, ali o odlasku iz Pakraca ne razmišljam

FOTO: Pakrački list

Davor Huška: Sve manje u politici, sve više u znanosti, ali o odlasku iz Pakraca ne razmišljam

26.6.2019. 14:47 | Darko Baronica IZVOR: Pakrački list PREGLEDA: 1053

Više je razloga za razgovor s mr. Davorom Huškom, pomoćnikom ministrice regionalnog razvoja i fondova EU. Pakrac je od tog Ministarstva unazad pola godine dobio dva povlaštena statusa: jedan se odnosi na brdsko-planinsko područje, a drugi na činjenicu da je  uvršten u projekt revitalizacije malih gradova stradalih u ratu. Stoga smo ga pitali što nam oni konkretno donose i kakve su šanse za dodatna sredstva iz Projekta Slavonije i fondova EU. No razgovarali smo i o činjenici da je postao predavač na fakultetu, da je pred završetkom doktorskog studija koji će mu donijeti i titulu doktora znanosti, ali i o mogućnosti skorog umirovljenja u politici i odlaska iz Pakraca.

Što smo s ova dva statusa stečena ove godine dobili konkretno?

Ispravljena je nepravda načinjena u vrijeme SDP-ove Vlade kada je pokrenut projekt malih gradova ratom stradalih kojim je  uveden neobičan kriterij broja stanovnika, iznad 10.000, a što Pakracu, Lipiku i sličnim gradovima nije odgovaralo. Zajedno s Pakracom status su dobili i susjedni Grad Lipik i četiri susjedne općine kako bi se lakše objedinili projekti. Druga kategorija koju smo dobili je status brdsko-planinskog područja što je po nazivu malo neobično za Slavoniju. No mi definitivno ispunjavamo te kriterije. Naime, po prijašnjim kriterijima taj status je moglo dobiti četrdesetak jedinica lokalne samouprave. Promjenom kriterija na razini Hrvatske taj broj se više nego udvostručio, a pritom je osigurano i više sredstava za ta područja, sada više od 40 milijuna kuna u proračunu našeg Ministarstva. Mi zadovoljavamo kriterije time što imamo podpsunjski dio na kojem je desetak naselja, a u jednom dijelu u njega ulazi i naselje Pakrac.


S obzirom da oba statusa dolaze iz Ministarstva gdje vi obnašate dužnost pomoćnika ministrice, a ranije ih nismo imali, koliko je vaš osobni doprinos?

Moja zadaća u Ministarstvu je planiranje financija, proračuna, izvršavanje i suradnja s kolegama na projektima i programima regionalnog razvoja, te lobiranje u Ministarstvu financija za što veća sredstva što se mora potkrijepiti konkretnim podacima, planovima i programima. Lani smo za ovaj status brdsko-planinskih područja imali na raspolaganju pet milijuna, a ove godine 40 pa mi s činilo logično da se taj status proširi za nove korisnike. U tom dijelu se sastoji moj mali doprinos.

Što se tiče projekata revitalizacije malih gradova stradalih u Domovinskom ratu i vi kao novinar znate koja je bila moja ogorčenost kada je SDP-ova Vlada prije pet godina pokretala taj projekt, a nas je zaobišla. Kada sam odlazio s dužnosti gradonačelnika u izvršnu vlast najprije s ministrom Tolušićem, a kasnije sa svojom sadašnjom ministricom Gabrijelom Žalac, uspio sam iskomunicirati da se ta nepravda izbriše, ne samo za Pakrac, nego i za Lipik i još neke gradove. Ključno je bilo uvjeriti ministricu. No u konačnosti je to projekt Vlade jer ona ga odobrava jer će u skoroj budućnosti za njega trebati osigurati ogromna sredstva.

Kroz status brdsko-planinskog područja smo nedavno ostvarili i prva sredstva. Riječ je o 340.000 kuna koje ne bismo mogli povući da taj status nemamo. Ono što bi trebalo našim stanovnicima biti posebno interesantno iz tog statusa je brdsko-planinska iskaznica. Ona još nije zaživjela. Što bi konkretno bila korist od nje i kada se može očekivati da će zaživjeti?

Brdsko – planinska iskaznica

Nakon što Sabor donese neki zakon nadležno Ministarstvo donosi razne provedbene akte. Pravilnici su u pripremi i vjerujem da će zaživjeti do kraja godine. Iskaznica brdsko-planinskog područja će svakom njegovom stanovniku omogućiti u većoj mjeri nego do sada uživanje u blagodatima tog područja kao što je sakupljanje šumskih plodova, sječa drvne mase i slično. Tu su povlastice i za lokalni prijevoz što je nama naročito interesantno kada je u pitanju javni prijevoz koji je kod nas dosta loš i po pitanju cestovnog i željezničkog, a razlog je što prijevoznici radi malog broja putnika nemaju interesa za linijama. Nadamo se da će subvencijom karata u lokalnom prometu povećati interes za vožnjom i time se stvoriti pretpostavke za povećavanjem broja linija kako prema županijskom središtu tako i prema Zagrebu. Tu je za lokalnu zajednicu bitna i mogućnost sufinanciranja troškova zimske službe i neke druge mogućnosti koje će se otvoriti.

Pred nekoliko godina na jednom od natječaja iz Fonda za ruralni razvoj naši poljoprivrednici uglavnom nisu prošli jer su poljoprivrednici s tadašnjeg brdsko-planinskog područja u startu nosili toliko bodova da su bili nedostižni. Sada kada smo i mi brdsko-planinsko područje tih bodova više nema. Zašto?

Taj kriterij je nešto ranije ukinut jer je upravo na tim natječajima Ministarstvo poljoprivrede vidjelo da je to nepravda i uspjeli su u novim natječajima to izbaciti čime svi kandidati imaju u startu jednake šanse. To se vidjelo i na kasnijim natječajima jer i naši OPG-ovci sada prolaze na njima bez problema. To je bio diskriminirajući faktor. No svi smo svjesni da nije isto uzgajati stoku u Delnicama, Pakracu i Bilju pa je s te strane postojanje tih bodova bilo i opravdano.

U vašoj nadležnosti je najvećim dijelom i Projekt Slavonija. Nekidan sam pročitao popis od 11 tvrtki s područja naše Županije koje su povukle sredstva iz tog projekata. Niti jedna nije iz Pakraca, a tek jedna je s područja Lipika. Zašto naši gospodarstvenici ne povlače sredstva iz tog projekta?

Mislim da je nedostatak informacija prvi, mada ne i jedini problem. Za sada Projekt Slavonija egzistira više u društvenoj  i komunalnoj infrastrukturi. Sada pomalo kreću i gospodarski. No nije kasno. Moja iskustva su takva da se interes podiže nakon što na nekom području prođe prvi projekt. Onda za njega čuju i drugi i vide da je to ostvarivo. Poduzetnici su inače dosta skeptični prema projektima financiranim iz europskih fondova što je najvećim dijelom i ovdje slučaj. Kada na takvom natječaju prođe netko od njihovih partnera, ili neka tvrtka iz susjedstva, uvjere se da je to provedivo i onda raste interes. U to sam se uvjerio iz nekih sličnih ranijih primjera, dakle čekaju dobre primjere iz prakse. Mogu se složiti da je proces prikupljanja papira kompliciran i da traje dosta dugo, čak predugo, što neki poduzetnici ne mogu ili ne žele čekati.

Koliko sam vidio riječ je o velikim investicijama u kojima sam investitor mora sudjelovati s velikim udjelima. Nije li i to problem?

Nova regionalna podjela

Postoje različiti programi. U nekima smo smanjili donje limite upravo kako bi ih učinili dostupnijim krajnjim korisnicima. U prosjeku učešća su 50 posto, mada je i to smanjeno. Dodatni problem je regionalna podijeljenost. Mi u Slavoniji smo očekivali da će svih pet slavonskih županija dobiti jedinstven status u okviru Europske unije „panonske regije“ čime bismo bili siromašniji od ostatka Hrvatske pa bi naši gospodarstvenici mogli povlačiti europska sredstva pod povoljnijim uvjetima s manjim udjelima vlastitog učešća nego primjerice poduzetnici u Varaždinu ili Svetoj Nedjelji. No Hrvatska je, odlukom SDP-ove Vlade, podijeljena na kontinentalnu i primorsku regiju tako da su ti uvjeti izjednačeni. U perspektivi će se to mijenjati i Hrvatska će biti podijeljena na tri regije i Grad Zagreb tako da će se stvoriti povoljniji uvjeti za poduzetnike iz Slavonije.

Lani je na snagu stupila indeksacija razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Mi smo vrlo tijesno ostali u četvrtoj kategoriji, posljednjoj podupirućoj. Kada će se raditi nova indeksacija koja bi nas mogla prebaciti u kategoriju više, što znači i teži pristup bilo državnim bilo europskim novcima?

Mi smo na drugu decimalu ostali u kategoriji koji radi razumljivosti nazovimo područja od posebne državne skrbi. Volio bih kada bismo na sljedećeoj indeksaciji, a koja neće biti sigurno prije 2021. godine, prešli u kategoriju više jer bi to značilo da smo se brže razvijali od nekih drugih. No s druge strane u Ministarstvu regionalnog razvoja svake godine za potpomognuta područja postoji fond od 70 ili 80 milijuna kuna namijenjenih potpomognutim područjima kojima onda više ne bismo imali pristup jer na njih mogu kandidirati samo jedinice lokalne samouprave iz prve četiri kategorije. Jest da je to riječ o malim projektima od 300, 400 ili 500 tisuća kuna. No niti to nije beznačajno, a što se vidi i u našem gradu.

Vaše Ministarstvo je bilo nositelj inicijative za izgradnju dizala u višeetažnim stambenim zgradama, nešto slično kao projekt energetske učinkovitosti. Da li se od toga odustalo?

Svi takvi programi idu preko našeg Ministarstva bilo kao koordinativnog, upravljačkog ili provedbenog tijela. No tu je došlo do jedne, u najmanju ruku čudne situacije. Svaka višeetažna stambena zgrada u Hrvatskoj koja se energetski obnavljala je imala pravo i na dizalo. Niti jedna to nije iskoristila. Dok sam radio u Pakracu, kao gradonačelnik, pripremali smo onu prvu energetsku obnovu i tada te informacije nisam imao. Saznao sam na pola pripreme drugog vala energetske obnove. No u projektnoj dokumentaciji nigdje nije stavljana ugradnja dizala, ne samo u pakračkim višekatnicama nego i u višim zagrebačkim ili riječkim zgradama bez dizala.  Mogli su, a zašto nisu – ne znam.

Naša dvorana ima ugovor o energetskoj obnovi. Bolnica ima ugovor. Međutim u oba slučaja za te projekte Grad treba osigurati sudjelovanje s višemilijunskim iznosima. Možemo li očekivati da se dogodi ono što se dogodilo prilikom energetske obnove stambenih zgrada, da vaše Ministarstvo preuzme značajan dio gradskih obveza kao što je tada preuzelo od vlasnika stanova?

Otvorit će se u narednih mjesec dana natječaj za sufinanciranje europskih projekata u iznosu do 300 milijuna kuna i bit će mogućnost da gradovi, županije, zdravstvene i prosvjetne ustanove kandidiraju na njemu svoje projekte. Taj fond se puni iz državnog proračuna i pravilnikom omogućuje da za jedinice do četvrte kategorije razvijenosti, dakle opet govorimo o indeksaciji što građani nedovoljno razumiju, sudjeluje u financiranju do 80 posto sredstava koju kao obvezu ima investitor, odnosno vlasnik takvog objekta. To je u Pakracu bio slučaj i sa osnovnom školom, dječjim vrtićem i učeničkim domom. Nadam se da će tako biti i s dvoranom i bolnicom. To ne bi trebalo biti sporno. Posebno sam zadovoljan što su i naši sugrađani na taj način u energetskoj obnovi višestambenih zgrada dobili od nas više od 9 milijuna kuna koje bi morali sami financirati.



Fond energetske učinkovitosti se nešto ušutio oko nastavaka energetske obnove bilo višeetažnih stanova, bilo obiteljskih kuća. Imate li vi naznaka novog natječaja da se ne bi dogodilo da natječaj traje 14 dana, u vremenu u kojem treba riješiti brojnu dokumentaciju?

Na jesen  nastavak energetske obnove

Moglo bi se dogoditi da natječaj bude kratak, odnosno da je vrlo teško u natječajnom roku prikupiti svu dokumentaciju ako se kreće u potpunosti iz početka. Stoga je uvijek preporučljivo jedinicama lokalne samouprave, ali i drugim potencijalnim kandidatima, da imaju spremnu dokumentaciju i prije objavljivanja natječaja koja se onda samo prilagodi natječajnim uvjetima, a što korisnici iz Pakraca znaju i na vrijeme su pripremljeni. Za energetsku obnovu povećava se financijska omotnica, što znači ukupno namijenjena veličina sredstava. Unutar ukupne omotnice EU sredstva vrijednosti 10,8 milijardi eura se namjenjuju tematski, na primjer energetska obnova, zaštita okoliša na ovaj ili onaj način i slično. Tijekom godine, kada se vidi da se sredstva namijenjena jednoj svrsi ne stignu potrošiti,  prenamjenjuju se u neku od postojećih osi kako bi postigli bolju iskoristivost, a što se očekuje i ove godine pa bi trebala biti osigurana dodatna sredstva za nastavak energetske obnove višestambenih zgrada. Potpredsjednik Vlade Štromar je najavio do kraja godine i natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

Unutar ukupnog Projekta Slavonija, teškog oko 18,5 milijardi kuna, ima li još neraspoređenih sredstava na koje bi se mogao kandidirati Grad Pakrac ili pojedinci i pravne osobe iz Pakraca?

Bitno je istaknuti da naša županija, najmanja od pet slavonskih, ima do sada najveći iznos odobrenih i ugovorenih sredstva u Projektu Slavonija. Govorim i u nominalnom iznosu i po glavi stanovnika. Nama je do sada pripalo više od 20 posto, a najmanji smo. To se ne bi moglo izlobirati i ostvariti da nismo imali spremne projekte. Primjer toga je projekt kojim je obuhvaćen naš Spahijski podrum koji je uguran u doslovno posljednji vlak u koji se ta zaštićena kulturna baština mogla ugurati unutar projekta povezan s Pleternicom koji ne bi sama za sebe prošao. Isto je i sa vilom Zinke u Lipiku koja ne bi mogla proći da nije bila dio većeg projekta s Toplicama Lipik. Natječaja će još biti i zato su važni projekti. Bit će, osim već u ovom razgovoru najavljenih natječaja za poduzetnike, i u sklopu Ministarstva poljoprivrede natječaja za OPG-ove, tvrtke i mlade poljoprivrednike i cilj je da od svakog  programa koji dolazi iz EU fondova 25 posto završi u Projektu Slavonija. To je princip koji vrijedi za sve natječaje i za sada se uspješno realizira.

Prije nego što prijeđemo na drugi, osobniji dio intervjua, imate li nešto što biste dodali na ovu temu svoga rada u Ministarstva, a da vas nisam pitao?

Mislim da je ova moja dužnost u Ministarstvu nagrada i za naš grad i za našu županiju, za izborne rezultate koje smo redovno postizali, ali i dosadašnji angažman i rezultate koje smo postigli kao HDZ u Pakracu. Na žalost, za sada sam jedini dužnosnik iz županije u izvršenoj vlasti Republike Hrvatske i bilo bi dobro kada bi nas bilo više.

Našim čitateljima nije poznato da osim što u Zagrebu obnašate dužnost pomoćnika ministrice paralelno ste nastavili stručno usavršavanje na postdiplomskom studiju, odnosno da pripremate doktorat. Na čemu i u kojoj je to fazi?

Uskoro doktor znanosti

Razgovarajući s nekim kolegama koji su u nekim ranijim fazama obnašali političke dužnosti gradonačelnika, a nakon toga otišli u znanstvene vode, odlučio sam i ja probati tako nešto. Konkretno upisao sam poslijediplomski doktorski studij Međunarodnih odnosa na Zadarskom  sveučilištu koji se radi većeg broja kandidata provodi u Zagrebu, Sveučilištu Libertas pa je to njihov zajednički program. Upisao sam ga prije dvije i pol godine i sada završavam peti semestar. Ostaje mi još jedan u kojem se izrađuje disertacija, doktorski rad koji moram završiti i obraniti u dvije godine, ali ja vjerujem da će ona biti, s obzirom da sam položio sve ispite i nekidan obranio sinopsis, prijedlog doktorskog rada pred povjerenstvom na temu „Razvoj poduzetničke infrastrukture na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije u razdoblju od 2002. do 2018. godine“, završen u proljeće iduće godine. Tema je na tragu mog magistarskog rada iz Osijeka iz 2003. godine kada sam obranio magisterij na temu „Izgradnja  poduzetničkog inkubatora u Gradu Pakracu“, a koja je zaživjela u narednim godinama kada smo ga i doista izgradili. Poduzetničkom infrastrukturom sam se bavio dobar dio radnog vijeka kao pakrački gradonačelnik, i sada u Ministarstvu pa mi je to bio logičan izbor i želim dokazati tezu da je svaka kuna uložena u poduzetničku infrastrukturu opravdana bez obzira što postoje  određene dvojbe kod neupućenih jer postoje i poduzetničke zone koje su napola pune, ili napola prazne, postoje i one u kojima raste trava visine dva metra, ali mi u Pakracu jako dobro znamo kako je teško dovesti poduzetnika, teško ga nagovoriti. Ali isto tako znamo i što su nam te poduzetničke zone donijele. Zbog samog karaktera studija koji nosi naziv “međunarodni“ ista istraživanja provodim i u naše dvije navedene susjedne države i pri tom navodim tri slučaja dobre prakse; u Pakracu, Ljubuškom (BIH) i Rogaškoj Slatini (Slovenija).

Osim za malo vlastitog ega što vam u životu treba doktorska titula?

Nije u pitanu ego, niti novci. U pitanju je neka četvrta faza mog života. Politički rad je poprilično rizičan posao. Na svakim izborima cijela obitelj strepi za našu budućnost jer ipak donosim većinu novaca u kuću. Što će biti nakon idućih parlamentarnih izbora ne znam, ali s doktoratom kojim ću do tada imati završen i s tim da sam u međuvremenu postao predavač na Sveučilištu „Libertas“ moći ću raditi dalje i zarađivati da bi otplatio još, računajući od danas, 74, ne male mjesečne rate za kredit za investiciju koju sam pokrenuo u turizmu na otoku Pagu.

Što točno predajete?

Predmet „Razvoj i upravljanje projektima“ studentima druge godine studija hotelskog i turističkog menadžmenta.

Sada su ispitni rokovi. Hoćete li rušiti studente?

Imao sam predrok, jedan student nije prošao. Redovni rokovi su u lipnju i srpnju. Studenti su posve u redu, ja kao profesor nisam zahtjevan. Za vrijeme pismenog dijela ispita odem se na hodnik javiti na mobitel pa se i na taj način sposobni mogu malo pomoći.

Sada ste magistar znanosti, predavač na fakultetu, uskoro i doktor. Koliko to košta i tko je plaćao?

Kada sam 2001. godine upisao poslijediplomski studij u Osijeku, onaj magisterijski, u naredne tri godine sam potrošio na to 40.000 kuna svojih novaca koje sam kroz povećanje plaće od 7 posto koliko slijedi magistru znanosti do sada vratio najmanje dvostruko. Šest semestra doktorskog studija košta 90.000 kuna mojih novaca, te još 5.000 dodatnih kuna za izbor u zvanje predavača i ta licenca mi vrijedi pet godina. Kao dužnosnik ne smijem primiti, a nisam mogao ni kao gradonačelnik, od nikoga nikakvu stipendiju niti pomoć u školovanju. Ako sve bude po planu sav uložen novac, jer nakon doktorata slijedi dodatno uvećanje plaće za 8 posto, uvećana za naknadu predavača,  vratiti ću do svoje 60. godine kada planiram ići u mirovinu i baviti se nekim drugim stvarima, turizmom na Pagu i jelenima lopatarima.

Savjetujete li mladim ljudima da nastave školovanje i nakon diplome na fakultetu?

Bez daljnjeg. Škola otvara sva vrata, posebice dok su mladi i svježi s faksa. Naročito ako imaju financijskih mogućnosti da to istrpe.

Za nešto više od godinu dana ostvarujete pravo na saborsku mirovinu. Hoćete li konzumirati  to pravo?

Nema govora o odlasku iz Pakraca

Mandat za sadašnju dužnost traje do kraja iduće godine kada ću imati uvjete za mirovinu i to mi je nekakva sigurnost i uz ovu mogućnost predavanja na fakultetu zadnja linija obrane za servisiranje spomenutih kreditnih obveza i ostale životne troškove. No želja mi je odraditi još jedan mandat do te spomenute 60. godine. Što se tiče politike, 12 godina sam predsjednik Gradskog odbora HDZ i na stranačkim izborima u veljači nemam se namjeru ponovno kandidirati. Složena je mlada dobra ekipa i red je na njima i već sada Anamarija Blažević i Marijan Širac praktično odrađuju 80 posto moga posla u GO HDZ Pakrac i odlično im ide.

Malo je poznato da svaki dan putujete iz Pakraca u Zagreb. U ovom razgovoru ste spomenuli napuštanje stranačkih dužnosti u Pakracu, predavanje na fakultetu u Zagrebu, turizam na Pagu, odlazak u mirovinu. Je li vi to polako i prikriveno najavljujete odlazak iz Pakraca?

Već sam rekao da bih volio da mi se ponudi da odradim još jedan mandat na ovakvim poslovima u izvršnoj vlasti jer se na takvim mjestima mogu napraviti čuda. O lokalnoj politici više ne razmišljam. O odlasku iz Pakraca nema govora jer da sam to namjeravao ne bih 3,5 godine svakodnevno putovao nego bih uzeo stan na koji imam pravo u Zagrebu. No svejedno mislim da je ovo moj zadnji intervju za lokalne medije, barem što se tiče lokalne politike.








Tagovi: davor huška, interrvju, pakrac, pomoćnik ministrice

48 SATI NA 034PORTALU

.

Više od četiri stotine mališana uspješno završilo Školu plivanja

.

Naselje Tekić ponovno izigrano i teško obmanuto!

.

Plesači UO Plesna radionica Ilijane Lončar plešu na prestižnom Šibenik Dance Festivalu

.

Sunčano i vruće uz mogućnost pljuskova

.

U Pakrac uskoro stiže trgovina Pepco

Građ. Zemljište Lovre pl. Matačića

pecalo- KRČMA ZLATNI LUG

Prodajem voćnjak u Dervišagi

► REGISTRIRAJ SE DA OBJAVIŠ OGLAS

.

Subotnja šetnja Požegom 20.7.2019.

.

Ronko i Lucić u istom čamcu “putuju prema zalazećem suncu “

.

Odigran je prvi dan Makijevog memorijala

.

Općina Kaptol za sve osnovnoškolce nabavlja radne bilježnice

.

Potpisan ugovor za izgradnju Područnog vrtića u Poljani u vrijednosti 7.259.984,75 kuna

.

Danas i sutra sunčano i vruće

.

UNESCO komisija posjetila Park prirode Papuk

.

U Požegi s radom započela druga Škola kuglanja za osnovnoškolce

.

Za vikend u Pakracu i Lipiku bogat društveni program

.

Radovi na uređenju oborinske odvodnje u Poljani

.

Požeština privatna prčija Pleterničkih Kennedyja? Otac župan, sin ministar, jedan šogor ravnatelj ŽUC-a, drugi Zavoda za javno zdravstvo

FOTONALAZ

PARKING KOD LIDLA: Bez riječi, ali i bez vidljive oznake pristupačnosti