Moja izgubljena bitka protiv prof. dr. sc. Stipe Šuvara

RAZGOVOR S POVODOM: povjesničar, istraživač i publicista Vinko Tadić, prof. povijesti -
(FOTO: Vladimir Protić)

8.5.2020. | 12:11 | Vinko Tadić
Pregleda: 4306

Ovaj tekst napisao sam povodom članka „Svi mitovi o gospodarstvu Jugoslavije“. Godine 2004. objavljena je knjiga prof. dr. sc. Stipe Šuvara „Hrvatski karusel“. Tada sam bio student povijesti i arheologije. U spomenutoj knjizi objavljen je tekst „Hrvatska i Hrvati 1945. – 1990.“. Ondje je navedeni autor objavio niz podataka koji su me iznenadili. Odlučio sam te podatke provjeriti. Provjerio sam ih više od polovice. Pokazalo se da su uglavnom točni. U jednom trenutku taj sam posao morao odložiti zbog drugih obveza koje su mi tada bile važnije. Ovom prilikom izložit ću samo neke od tih podataka. Mislim da će mnoge začuditi.

U socijalizmu (komunizmu) imali smo veća socijalna prava (povoljniji uvjeti zdravstvenog osiguranja i obrazovanja, stambeno zbrinjavanje građana…). U novom sustavu ta su prava na nižoj razini. Međutim, danas imamo veća politička prava. Možemo znatno slobodnije izražavati mišljenje. Ipak, spomenuo bih da su postojale veće razlike između pripadnika niza frakcija u nekadašnjem Savezu komunista, nego između većine članova današnje Hrvatske demokratske zajednice u odnosu na članove Socijaldemokratske partije Hrvatske. Znatno su veće razlike bile u pogledima između Nikole Ljubičića i Ivice Račana, koji su pripadali istoj stranci, nego danas, primjerice, između lidera dviju vodećih stranaka u Republici Hrvatskoj. Dakle, u socijalizmu (komunizmu) postojao je pluralizam mišljenja u strogo određenim ideološkim okvirima. I 2020. godine postoje ideološki okviri, ali je ideologija promijenjena. Ti okviri danas su znatno širi. To je prednost i vrijednost naše današnje Hrvatske. Tu vrijednost dužni smo njegovati, razvijati i poštovati te na koncu ukloniti ideološke okvire.

Vratimo se spomenutom tekstu i zanimljivim podacima o postignućima socijalističke (komunističke) Hrvatske. Godine 1952. u NR Hrvatskoj bilo je 477 tisuća zaposlenih, a 1988. imamo 1 milijun i 624 tisuće zaposlenih građanki i građana SR Hrvatske. Koliko ima zaposlenih u Republici Hrvatskoj 2020. godine? Davne 1957. u Hrvatskoj je primalo mirovinu 35 tisuća ljudi. Do 1988. godine broj hrvatskih umirovljenika porastao je na 548 856. Od 1953. do 1958. izgrađeno je 395 tisuća društvenih stanova koje je država dodijelila građanima socijalističke (komunističke) Hrvatske s ostvarenim stanarskim pravom. U njih je uselilo oko milijun i pol hrvatskih građana. Milijunima građanki i građana od Vardara do Triglava dodijeljeni su društveni stanovi. Koliko je društvenih stanova izgrađeno u našoj domovini od 1990. do 2020. godine? U Narodnoj Republici Hrvatskoj 1948. godine živjelo je ukupno 3 779 858 stanovnika. Prema popisu stanovništva 1991. godine Republika Hrvatska imala je 4 784 265 stanovnika. Broj je porastao za milijun ljudi. Koji su uzroci toga porasta? Koliko današnja Hrvatska ima stanovnika? Jesu li i komunisti možda ipak bili hrvatski domoljubi? Koliko je bilo učenika u hrvatskim školama šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina, a koliko ih je danas? Koliko


je škola izgrađeno u socijalizmu (komunizmu), a koliko ih je zatvoreno u posljednjih dvadeset godina? Koliko je beba rođeno u požeškoj bolnici 1989., a koliko 2019. godine? Hrvati su u socijalizmu (komunizmu) ostvarili najveći demografski rast u svojoj cjelokupnoj povijesti. Danas smo u procesu izumiranja. Pitam se što je dovelo do te situacije? Kako ćemo to zaustaviti?


Podatke o broju izgrađenih obiteljskih kuća, vikendica, hotela, sportskih objekata, bolnica, domova zdravlja, dječjih vrtića, škola, fakulteta, kulturnih ustanova, domova za starije i nemoćne, tvornica i suvremenih cesta u socijalizmu (komunizmu) neću ovom prilikom navoditi. Istina je da su mnoge tvornice osnovane još u monarhističkoj Jugoslaviji, ali koliko su radnika zapošljavale? (Godine 1948. u NR Hrvatskoj bilo je visokih 62 % poljoprivrednog stanovništva, a 1988., stvarno ili navodno, samo 9 % domaćinstva uzdržavalo se isključivo radom na svome poljoprivrednom imanju.) U socijalizmu (komunizmu) višestruko je unaprijeđen i proširen rad spomenutih tvornica. Broj radnika znatno je povećan. Što se dogodilo s tim tvornicama nakon sloma socijalizma (komunizma)? Dakle, tijekom socijalizma (komunizma) Hrvatska je industrijalizirana. To nije mit.

Sjetimo se rezultata izdavačke djelatnosti, filmske industrije, glazbe i sporta u socijalističkoj (komunističkoj) Hrvatskoj i Jugoslaviji.

Uz sve ozbiljne ekonomske probleme i krizna razdoblja, hrvatsko društvo je tijekom socijalističkoga (komunističkoga) razdoblja ipak ostvarilo značajan stupanj modernizacije. Riječ je o ljepšoj strani toga autoritarnog sustava s elementima totalitarizma. Postoji i niz tamnih strana koje su dobro poznate, ali apologeti socijalističkog (komunističkog) sustava te pripadnici krajnje ljevice teško ih prihvaćaju. Nije dobro biti nostalgičan prema prošlosti. Trebamo se truditi da naša sadašnjost i budućnost budu bolje od socijalističke (komunističke) prošlosti. To znači da bismo, između ostaloga, trebali tijekom narednih 45 godina izgraditi makar 400 tisuća stanova i dodijeliti ih mladim bračnim parovima, uvesti besplatno zdravstveno osiguranje i ukinuti plaćanje studija.

Ako budemo marljivo učili i radili, siguran sam da ćemo jednoga dana moći s ponosom navesti više podataka koji pokazuju uspješne razvojne tendencije u Republici Hrvatskoj. Još nije kasno za Hrvatsku! Nemojmo odustati! Budimo uporni i odgovorni!

Vinko Tadić, prof.


VIŠE NA TEMU:
VINKO TADIĆ

Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Koje je vaše mišljenje o euru godinu dana nakon uvođenja?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI