NASLOVNADRUŠTVO

Litra ulja skuplja 4 kune, kila edamera 5, a šunke u ovitku 10 kuna. Usporedili smo lanjske i sadašnje cijene

23.1.2022. 13:15 | rtl.hr IZVOR: rtl.hr PREGLEDA: 1805

Od 17 proizvoda, njih osam je poskupjelo, a poljoprivrednici s polja najavljuju: I sjetva je drastično skuplja, slijedi novi val poskupljenja hrane

Litra suncokretova ulja skuplja za četiri kune, kilogram edamer sira za pet kuna, isto toliko i teleća rebra i prsa s kostima, kilogram šunke u ovitku skuplji je za deset kuna, pakiranje mozzarelle za kunu, kao i litra trajnog mlijeko. I tako redom.

Poznata priča? Naravno da je, već neko vrijeme i sami vidimo da je masa namirnica preko noći poskupila za malo (ili malo više), a da se novci u novčaniku nekako brže istope.


Uz svu silnu statistiku koliko je nešto poskupjelo u samo godini dana, možda najopipljivije poskupljenja možemo vidjeti ako prolistamo kataloge trgovačkih lanaca danas i one od prije godine dana. Pa smo to i napravili te smo usporedili cijene, ali ne one na sniženju, nego cijene prije sniženja, one realne i pisane sitnim brojevima u katalozima.

I uvjerili se.

Od 17 istih proizvoda, koje smo našli u istim katalozima danas i prije godinu dana, njih osam poskupjelo je, cijena je ostala ista za pet proizvoda, a tri proizvoda (i to se odnosi na meso svinjetine), čak je pojeftinilo.

Kad se podvuče crta, proizvodi koji su poskupjeli povukli su konačni saldo naše košarice i ona je skuplja nego prije godinu dana. Tih 17 proizvoda danas ćemo platiti 629,87 kuna, a prije godinu dana to je bilo 603,04 kune. Još jednom napomenimo, gledali smo realne cijene na katalozima (one napisane sitnim slovima), ne snižene.

Ranije smo pisali kako su domaći proizvođači najavljivali da od siječnja ide val dizanja cijena jer je njihova proizvodnja poskupjela i to zbog povećanja cijene energenata, ali i repromaterijala do najsitnijeg detalja, kao što su ambalaža, kutije, etikete… Već prije nekoliko mjeseci bilo je jasno, da usljed takvog poskupljenja proizvodnje, mora slijediti i prelijevanje na trgovine. To se sad dogodilo.

Ako pogledamo košaricu s naših 17 proizvoda, jasno je da prosječan kupac potroši i daleko više. Ako višečlana obitelj s nekoliko djece ode po paket s 10 litara trajnog mlijeka, samo taj paket danas je 10 kuna skuplji nego prije godinu dana. Neka se u košarici nađu i 5 paketa mozzarelle, iz novčanika će im se izbiti dodatnih pet kuna, a ako uzmu pet litara ulja, za to će dati 20 kuna više nego lani.

Kad u sve ubacimo da je gorivo najskuplje ikad, da ide poskupljenje plina (a neki u kućanstvima već sad primaju uvećane račune), porastu troškova ne vidi se kraj.

Premijer Andrej Plenković najavio je da će opet ograničiti cijenu goriva, ako se nastavi trend rasta, još promišljaju kako ublažiti udar koji ide s najavljenim poskupljenjem plina. Kalkulira se oko smanjenje PDV-a na energente, za sada su građani mirni do 1. travnja.

Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže da je udar rasta cijena hrane zapravo i daleko veći nego što to pokazuje naša usporedba cijena prema katalozima i da je taj udar veći nego govori i službena statistika.

„Službena statistika računa koliko je rasla prosječna plaća i prosječna mirovina s prosječnim rastom cijena i onda je ona točna kada govori da je udar cijena manji. Ali treba gledati strukturu košarice od 800 proizvoda i što više utječe na povećanje potrošnje, a što manje. Ako pogledamo detalje, vidimo da je najveći udar rasta cijena na području hrane koja u košarici kućanstva čini 27,2 posto prema podacima Državnog zavoda za statistiku. No prema podacima Eurostata, udio troška hrane u mjesečnoj košarici na razini EU je 13 posto, a u razvijenijim zemljama udio je 10 i manje posto“, govori Sever.

A ekonomija je odavno razlučila da je trošak hrane u ukupnim troškovima manji u razvijenijim i bogatijim zemljama, a ako trošak hrane raste, zemlja je siromašnija. Sad znamo gdje je onda i Hrvatska s udjelom hrane u potrošnji od 27 posto.

Naš sugovornik ukazuje i na još neke pokazatelje koji govore da živimo skupo.

Inflacije hrane od 8,1 posto „Ako znamo da je godišnja inflacija u prosincu bila 5,5 posto, treba znati da se to odnosi na sve cijene, a ako bi se gledala samo inflacija hrane, onda je ona 8,1 posto. To pokazuje da postoji iznadprosječni udar na rast cijena hrane i to je daleko ozbiljnije nego kada poskupe cipele koje i ne moramo kupiti“, kaže Sever.

Govoreći o ljudima koji primaju najniže plaće i umirovljenicima, kaže kako oni izdvajaju i do 40 posto svojih primanja samo za hranu. Ističe da su pritom najviše poskupjeli kruh i pekarski proizvodi, potom ulja i masti, dijelom i mlijeko i mliječni proizvodi.

„Čak i riba kojoj su spuštali PDV, ali mi to nismo osjetili na cijeni. Da ne govorimo o energentima po kojima smo čak bolje pozicionirani od EU jer trošak energenata kod nas zauzima 17,7 posto potrošnje, a na razini EU 24 posto. Mi imamo nešto jeftiniju struju i plin, a i trošak stanovanja je niži“, kaže naš sugovornik.

Sever ukazuje i na detalj koji dodatno govori da nam je sve lošije. Kaže, nakon krize 2008./2009. godine, svjedočili smo razduživanju gospodarstva i građana, da bi se gospodarskim oporavkom ponovno zaduživali.

„Primanja su sve manje dostatna za pokrivanje redovnih troškove, a sve izvanredne troškove kao što su rođenje djeteta, krstitke pa i smrt, pokrivaju se zaduživanjem. I COVID je izazvao izvanredne troškove za higijenu (maske i dezinfekcijska sredstva), ali i kupovanje nutrijenata za jačanje organizma, sve su to izvanredni troškovi koje mnogi ne mogu pokriti svojom plaćom i mirovinom. Zanimljiv je pokazatelj kreditne zaduženosti iz listopada 2020. godine u odnosu na 2021. Zaduženost je u tom periodu porasla za 5,7 milijardi kuna. Banke upozoravaju na rast nenamjenskih kredita koji se isplaćuju na ruke i idu u pravcu potrošnje. To pokazuje da primanja nisu dostatna za troškove koje imamo“, kaže Sever.

Ništa optimističan nije ni Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore koji govori što nas čeka. Čini se, nije dobro.

„Ulazimo u novu sjetvu i događa nam se nešto što ikad prije nije. Sjetva je skoro duplo skuplja nego lani. Mineralna gnojiva su i do četiri puta skuplja nego prije i imaju tendenciju daljnjeg rasta.  A ko se ne baci gnojivo, prinosi će biti manji, a onda će i hrana biti skuplja“, upozorava Brlošić koji potvrđuje da su poljoprivrednici na tu temu imali u četvrtak sastanak s resornim ministarstvom koje prati situaciju.

Eksplodirali troškovi sjetve Kaže, sjetva će na hektaru zemlje poskupjeti od 3000 do 6000 tisuća ili 30 do 40 posto.

„Dogodila se nevjerojatna stvar koju nitko nije mogao predvidjeti. Metar dušičnog gnojiva uree bio je 200 do 220 kuna, a sada je 800 kuna s tendencijom rasta prema 1000 kuna. Ranije se znalo dogoditi da mineralna gnojiva poskupe pet do 15 posto, pa kasnije tac cijena padne, ali ovakvo poskupljenje nikad“, govori nam Brlošić.

Kaže, domaća Petrokemija, pa i najveći europski proizvođači mineralnih gnojiva zbog divljanja cijena čak su na neko vrijeme i zaustavili proizvodnju te dodaje da se nitko sad ne usudi prognozirati što će biti.

Naš sugovornik kaže da je EU kroz zajedničku poljoprivrednu politiku davala novac u poljoprivredu kako bi se povećali prinosi i kako bi cijena hrane bila pristupačnija za potrošača. Sada, govori, ti poticaji nemaju ni blizu učinak kao nekad.

„Ranije se uz poticaje mogao pokriti trošak sjemena, zaštitnih sredstava i goriva. Sada se s poticajima može pokriti sjeme i oko 100 kilograma gnojiva. Vrijednost novca koji se daje kroz zajedničku poljoprivrednu politiku više nije jednaka i više ne možemo proizvoditi jeftinu hranu“, kaže Brlošić.

Dvoznamenkasto poskupljenje Smatra da bi država morala intervenirati ili čak Europska komisija kroz zajedničku poljoprivrednu politiku kako bi zadržali kvalitetu proizvodnje hrane po cijeni koja je prihvatljiva za potrošače ili slijedi scenarij da će sjetva biti uz manje gnojiva, a onda će i prinosi pasti, pa će na kraju hrana s polja biti skuplja i da će sve to platiti potrošač.

Gledajući sada na sjetvu, smatra da će cijena hrane skočiti dvoznamenkastim brojem.

Dodaje na to da je poskupio i plavi dizel, ali i za oko 10 posto svake godine raste i trošak poljoprivredne mehanizacije.

Nešto drugačiji i vrlo zanimljiv pogled na sve to daje ekonomski analitičar Damir Novotny koji prati cijene unazad 20 godina i ukazuje da pomalo zaboravljamo da smo iza sebe imali period kad je litra ulja bila i 15 kuna, a kilogram šećera šest kuna, a da je cijena jaja ista posljednjih 20 godina.

On čak smatra da država ne bi trebala uopće intervenirati u cijene goriva, jer ju ne korigira ni Njemačka i to s vrlo zanimljivim te s argumentima koji ciljaju na duge staze.

„Treba biti oprezan s usporedbom cijena od prije godinu dana i sada imajući na umu da se one jako razlikuju na našem tržištu. Razlika cijene u Osijeku i Zagrebu je i 30 posto. Postoji čitav niz marketinških aktivnosti kako se snižavaju cijene i to redovito u diskontnim lancima u kojima su cijene različite nego u trgovinama samoposluživanja. Tu imamo i problem kvalitete proizvoda i u konačnici tu je i ponder. Prateći cijene kroz 20 godina, sigurno je da su rasle cijene stanova, nedvojbeno i cigareta, ali cijene jaja nisu se mijenjale, primjerice, 20 godina. O cijenama voća i povrća teško je govoriti zbog sezonalnosti. Istina je da su poljoprivredni proizvodi poskupjeli 20 posto još lani, da je poskupjela osnovica za proizvodnju stočne hrane, a to su uljarice i žitarice", rekao je Novotny.

Treba dodati i činjenicu da 50 posto stočne hrane uvozimo pa nam i soja dolazi iz Brazila, a ona ima cijenu koju diktira svijet.

(Izvor: RTL.hr)





Tagovi: cijene, porast, usporedba, ulje, sir

POŽEGA VRIJEME

48 SATI NA 034PORTALU

.

Započelo je punjenje lipičkih bazena

.

Može li se uštedjeti na režijama? Na jedan kućanski aparat zna otići pola računa za struju

.

46-godišnjak otuđio veću količinu bakra i trgovačko društvo iz Požege oštetio za oko 100.000,00 kuna

.

Od 6. srpnja ovi sustavi postaju obavezni na novim automobilima

.

KUZMICA: Pijan vrijeđao i omalovažavao policijske službenike

.

PSŽ: Trenutno je aktivno 66 slučajeva zaraze korona virusom

.

Uključivanje učenica iz Ukrajine u rad Školskog športskog društva Sokol

.

Roštilj na japanski način: Recept za prefine pileće okruglice na štapiću za ražnjiće

.

Danas sunčano i toplo

.

JVP Grada Požege: Održan sastanak Vatrogasnog stožera Hrvatske vatrogasne zajednice i prezentacija vatrogasnog vježbališta

.

Prijatelju iz Pakraca nije vratio posuđenih 3000 kn pa osuđen na zatvorsku kaznu

.

STK Požega sa stolnoteniskog turnira iz Sl.Broda donosi zlato i broncu

.

MORH raspisao natječaj za prijam kandidata za vojne pilote

.

Aikido klub Požega sudjelovao na Međunarodnom Aikido susretu Tehničke komisije HAS-a

.

NEDOVOLJNA ZA TROŠKOVE PROIZVODNJE: Mljekari nezadovoljni otkupnom cijenom

.

Ovog vikenda stižu ljetne temperature, pogledajte što nas sve čeka

.

Mijenjat će se odluka o upisu u srednje škole

.

Poštuju li požeški ugostitelji sve propise prilikom postavljanja terasa?

.

POŽEGA: Anonimni građanin policijskim službenicima predao eksplozivna sredstva

.

Iduća školska godina počinje 5. rujna i završava 23. lipnja 2023., praznici se ne mijenjaju

.

Niste još dobili povrat poreza, evo objašnjenja

.

PSŽ: Trenutno je aktivno 77 slučajeva zaraze korona virusom

.

Brzi sladoled s okusom karamele koji se radi od samo 3 sastojka

.

Danas promjenljivo oblačno uz moguću kišu

.

Susret trajne formacije mladih svećenika i đakona u Požegi

.

Učenici OŠ Julija Kempfa osvojili 7 medalja na državnom prvenstvu Školskih sportskih društava učenika s intelektualnim teškoćama u Poreču

.

Hrvatski barokni ansambl održao koncert u Glazbenoj školi Požega

.

Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja

.

Planulo 600 milijuna kuna: Natječaj za energetsku obnovu zgrada obustavljen nakon samo 15 minuta

.

Nakon dvije godine pauze, u Velikoj nas opet čeka tri dana dobre hrane i zabave, Najduži stol i čak tri koncerta

.

Pogledajte nove cijene benzina i dizela

.

PRIJATELJI ŽIVOTINJA: Zaustavljanje klimatske krize nije moguće bez promjene načina prehrane i svijesti

.

Najveći distributer slušnih pomagala u Hrvatskoj otvorio svoju poslovnicu u Požegi

FOTONALAZ

FOTKE DANA: Kutjevački vinogradi u proljeće