LEŠINARSKI BIZNIS! Napade ne prijavljuju zbog ʺsramoteʺ i premalih kazni

8.10.2019. | 09:31

Objavio Ivica Janković
IZVOR: Glas Slavonije

Pregleda: 1484

FOTO: Ilustracija

U Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno 6316 kaznenih djela protiv imovine u kojima su žrtve bile osobe starije od 60 godina.

Nad starijima od 60 godina najviše je počinjeno teških krađa (3294). Policija upozorava i da je na štetu starijih počinjeno 419 računalnih prijevara. Uz to je zabilježeno i 239 kaznenih djela protiv života i tijela, od čega 99 kaznenih djela nanošenja teškee ozljede, 14 ubojstava i 12 nepružanja pomoći, kao i 733 kaznena djela protiv osobne slobode, među kojima je bilo najviše prijetnji, njih 710, piše Glas Slavonije. 

"Lešinarski biznis"

Izmjene Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a koje bi mogle stupiti na snagu od 1. siječnja 2020., trebale bi donijeti i strože kazne za naslje nad starijim osobama. Tako izmjene predviđaju da bi se oni koji počine čin nasilja nad starijom osobom trebali kažnjavati s minimalno 12.000 kuna (dosad 10.000 kuna), i s minimalno 70 dana zatvora (danas 45 dana). Za one koji ponove takvo djelo minimalna novčana kazna trebala bi biti 17.000 kuna (do sada 15.000), a zatvorska minimalno 80 dana (do sada 60).

Predsjednica Udruge za pomoć žrtvama Bijeli krug Hrvatske, Livija Plančić, ističe kako se broj starijih osoba u Hrvatskoj povećava, a brojna istraživanja pokazuju da je nasilje nad njima raširenije nego što se pretpostavlja te da je riječ o problemu u društvu koji nije dovoljno osviješten. "Posljednjim promjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji stariji ljudi uvršteni su u posebno ranjivu kategoriju, no Hrvatska je još uvijek daleko od uspostave zaštite od mogućih zloporaba, posebno u području gdje uvijek nailazimo na crne primjere - zloporaba ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, za koje mnogi upućeni tvrde da se pretvorio u "lešinarski biznis". Tu se radi o ekonomskom nasilju, odnosno o situacijama u kojem se starijim osobama ugrožava skrb i materijalna sigurnost. O nasilju nad starijima govori se generalno malo", rekla je Plančić.

Pedagoginja Nina Vela Vrabec, koja je u svome radu posvetila pozornost proučavanju nasilja nad starijim osobama, objašnjava pak kakvim su sve vrstama nasilja one izložene.

"Zlostavljanje starijih osoba može se definirati kao svako ponašanje, u sklopu ljudskih odnosa povjerenja, koje na neki način šteti starijoj osobi. Ono se odnosi na nasilje, maltretiranje i/ili zanemarivanje koje stariji mogu doživjeti od supružnika, djece, rodbine, skrbnika, djelatnika stručnih službi ili osoba u situacijama moći i povjerenja. Razlikujemo fizičko, psihičko, seksualno, financijsko ili materijalno zlostavljanje i zanemarivanje. U literaturi se spominje i duhovno zlostavljanje nad starijim osobama, koje uključuje korištenje vjere i duhovnosti starije osobe u smislu iskorištavanja, manipuliranja i kontroliranja starije osobe, ismijavanja vjerovanja, nepoštovanja duhovnosti u smislu ponašanja i uopće tradicije", analizira Nina Vela Vrabec.

Stručnjaci pak dalje stiču kako posljedice nasilja nad starijim osobama mogu za njih biti dalekosežne, od oštećenja već ionako narušenog zdravlja do gubitka i ono malo materijalne sigurnosti koju im omogućuje mirovina, pa sve do smrti. Istraživači su zaključili da su zanemarivanje i zlostavljanje uzrok golemog "interpersonalnog stresa", koji se može smatrati dodatnim rizikom za smrt.
Okidač

Na konferenciji održanoj proteklog vikenda u Splitu u organizaciji Udruge Bijeli krug Hrvatske sutkinja Visokog prekršajnog suda iz Zagreba Branka Žigante Živković posebno se osvrnula na specifičnosti ekonomskog nasilja nad starijima koji nisu nabrojeni u zakonu, a radi se o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. "Upravo ti ugovori često su okidač, pri čemu su članovi obitelji nasilni prema osobama starije životne dobi. Imali smo slučajeve u Lici da su bili sklopljeni takvi ugovori, nakon čega je starija osoba bila izložena teškom obliku nasilja tako što bi ju vezali za radijator, ne bi joj ostavljali drva za ogrjev kako bi se smrznula. Činili su sve da ne preživi i da što prije nestane kako bi dobili zemlju ili neke druge stvari koje je starija osoba ostavila ugovorom o uzdržavanju." Upozorava da bi starije osobe prije potpisivanja ugovora o uzdržavanju trebale biti dobro upoznate sa sadržajem teksta, ali i da bi možda trebale imati posebnog skrbnika, koji bi vidio jesu li one uopće sposobne shvatiti značenje ugovora koji potpisuju.


Izvor Glas Slavonije
Autor Ivana Solar/H

Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.