Lani poginulo 313 osoba, 5,4 posto manje nego 2017.
FOTO: Glas Slavonije
Na hrvatskim je cestama 2018. godine poginulo 313 osoba, što je 5,4 posto manje nego u 2017. - ekskluzivni su podaci koje je iznio Željko Marušić, hrvatski prometni stručnjak i urednik Autoportala.
Iako podaci nisu konačni, jer im se još mogu pribrojiti preminuli do 30. siječnja 2019., koji su nesreću imali u 2018. godini, stručnjak navodi kako je prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova za oštrije sankcije za najteže prekršitelje načelno dobar, ali samo njime, bez sustavnog, cjelovitog pristupa, stanje se neće bitno poboljšati, iako je velika zasluga na policiji što je broj poginulih za 30-ak manjih nego što se moglo ljetos pretpostaviti.
Koristite taksi- Treba poduzeti još barem 10-ak mjera koje bi dovele do manjeg broja smrtno stradalih u prometu. Prva od njih je ta da se krene prema jeftinijem prijevozu - taksiju, koji može učiniti više nego sve mjere zajedno. Moj je prijedlog da točno treba odrediti vremenski razmak, primjerice od petka u 20 sati pa do 6 sati ujutro, i tako od subote navečer do nedjelje ujutro kada bi PDV na vožnju taksijima bio nula posto. To je kritično vrijeme kada taksi spašava život. U tu mjeru trebale bi se uključiti osiguravajuće kuće, država, lokalne samouprave, ali i ceh ugostitelja, jer nije logično da se oni ne uključe, a oni zarađuju od osoba koje u navedenom vremenu konzumiraju alkoholna pića u njihovim objektima. Ako točite alkohol u navedeno vrijeme u noćnim satima, to je sigurnosni problem i trebate platiti dodatno za sigurnost i novac od toga direktno se ulaže u financiranje jeftinijeg taksija - predlaže Marušić. Kako dalje dodaje ta bi mjera spasila mnogo života.
- Ako imate u nekom mjestu mladež koja se vozi s kojekakvim osobama u "bijesnim" automobilima, već će se voziti taksijima za deset kuna, a to je pobjednička situacija za sve. To je koštalo deset kuna, a koliko vrijedi jedan mladi život, ili da ostane invalid do kraja života?! U tu mjeru trebalo bi se uključiti i Ministarstvo zdravlja, jer kada je manje liječenja, manji su im i troškovi. Primjerice, u predloženom vremenu od po 10 sati u noćima vikendima, računi bi se normalno fiskalizirali i naplaćivali. Račun korisnik plaća umanjen za porez, a kasnije država refundira ostatak. To bi bila odlična mjera subvencioniranja. Taksi mogu jako mnogo pomoći, no treba naći načina da to bude realno sniženje cijena za korisnike, a ne da država smanji porez, a taksislužbe zadrže cijene - zaključuje prometni stručnjak. Dodaje i da se hrvatski građani moraju i sami više prilagoditi prijevozu taksijima, jer kada idu nekamo svojim vozilom troše gorivo, amortizaciju, trebaju parking, postoje razni rizici i mogu glavu izgubiti, a ovako nazovu taksi i problema nemaju.
- Uveo bih i nagrađivanje za vozače koji nisu počinili prometne prekršaje u pet godina i da se to uvede odmah, odnosno da se najavi da će do 2020. godine svi biti nagrađeni. Svi koji već imaju ispunjene uvjete bili bi i još oprezniji i natjecali bi se za "nagradu". Nagrada bi bila 50 posto popusta na sva davanja kada registrirate vozilo i na cjelokupnu cestarinu neograničeno, ali vezano uz vozilo-čovjek da bude neprenosivo. Za konkretnu osobu i za konkretni automobil. Nagrada bi se s godinama rasla na 60 posto pa 70 posto i tako sve do 100 posto. Takvih bi se broj smanjivao po sistemu piramide i ostalo bi možda nekoliko stotina najuzornijih vozača koje bi se tada promoviralo da voze sigurno. U financiranje te mjere ponajprije bi se trebale uključiti osiguravajuće kuće, a dijelom i država, jer izravno i znatno smanjuju materijalne rashode, uz ostale nemjerljive koristi. Ta bi mjera vrijedila samo za vozače bez i najmanjeg prekršaja, i bez opomene - kaže hrvatski prometni stručnjak.
Iako prvi statistički podaci za prošlu godinu ohrabruju, nisu najbolji, i to zbog više razloga. Naime, prema Nacionalnom programu o sigurnosti cestovnog prometa 2011.-2020., sljedeće godine u prometu na hrvatskim cestama broj smrtno stradalih trebao bi biti spušten na 213, što se za sada čini nemogućim.
Zbrinjavanje- Realna razmjerna smrtnost na hrvatskim cestama je oko 80 godišnje na milijun stanovnika, što je oko 60 posto više od prosjeka EU-a - zaključuje Željko Marušić. Kao veliki problem ističe i podatak da gotovo 40 posto poginulih, odnosno preminulih do 30 dana nakon nesreće, preživi samu prometnu nesreću. Smatra da je to posljedica sporog i nedovoljno učinkovitog zbrinjavanja ozlijeđenih nakon nesreća i nepostojanje hitne helikopterske medicinske službe.
