Je li štrajk učitelja ilegalan? Evo što kaže stručnjak za radno pravo o tome
Prijavite se za poslove pomoćnika u nastavi te za poslove stručnog komunikacijskog posrednika u osnovnim školama u Slavonskom Brodu
(FOTO: Slavonski Brod)
Štrajk kojim nastavnici traže povećanje koeficijenata za plaće za 6,11% u suštini nije legalan, smatra Viktor Gotovac, stručnjak za socijalno i radno pravo s Pravnog fakulteta.
Argument za tu tvrdnju je jednostavan i temelji se na ideji da su koeficijenti uređeni Zakonom o plaćama i Uredbom o koeficijentima te da nisu predmet pregovora između sindikata i vlade pa tako ne mogu biti povod za štrajk.
Takve teze mogle su se čuti i ranije, uglavnom iz redova HDZ-ove vlasti, no mišljenja o problemu prilično su podijeljena, ovisno o tome koga se pita.
Tko je stvarni poslodavac nastavnika – ravnatelji, osnivači škola, vlada?
Gotovac ističe da se tu otvara još jedno važno pitanje, a to je tko bi uopće pravno trebao biti u poziciji da osporava zakonitost štrajka.
"Treba li ga osporavati vlada, koja pregovara, ili možda škole, koje su nastavnicima poslodavci? Tu postoje otvorena pitanja koja u praktičnom smislu opterećuju osporavanje. Ja na to nemam izričit odgovor. Mogu reći, onako pomalo paušalno, fiškalski, da bi štrajk možda trebale osporavati i neke škole i država pa da se onda kroz sam proces vidi tko je legitimiran za to", navodi Gotovac.
"Škole i ravnatelji zapravo su poslodavci nastavnicima. No tu se otvara sklop brojnih nelogičnosti u sustavu. Oko prava radnika u školstvu kolektivno pregovara država, a nitko ne pita prave poslodavce - škole, odnosno ustanove. Ravnatelji koji trebaju upravljati njima mnogo se više identificiraju s radnicima nego s državom ili osnivačima škola, gradovima i županijama, koji ih financiraju. Zašto? Jer oni dolaze iz redova radnika ustanova, škola, i ti ih radnici, da tako kažem zbornica, bira. Upravo zato mislim da je ovaj štrajk dobar, da ima dobre aspekte. Prije svega dobro je to što nas tjera da raščistimo tko stvarno može osporavati štrajk. Moramo ponovno razjasniti i je li dobro da ovako kolektivno pregovaramo, da pregovara država. Možda bi trebali pregovarati osnivači, odnosno škole, temeljem financijskih mogućnosti koje im državni i lokalni proračun jamče. Možda čak plaće ne trebaju biti iste u svim školama i ustanovama? Možda se plaćama može u neke krajeve privlačiti deficitarne kadrove ili slično? Možda bi lokalna zajednica ili ravnatelji mogli na adekvatniji način zadovoljiti interese zaposlenih, u okviru istih financijski raspoloživih sredstava? Osim toga, možda trebamo razmotriti i je li dobro da imamo odvojene pregovore za temeljne kolektivne i granske kolektivne ugovore? Vidimo, kao sada, da onda gotovo uvijek imamo razloga za štrajk. Recimo da se sada i utvrdi da je ovaj štrajk nezakonit, sindikati u obrazovanju mogli bi štrajk usmjeriti prema osnovici za plaće u javnim službama te tako, na neki način, pozakoniti razloge štrajka. Ili, ako znamo da se ponekad sindikati ili neki ministri znaju izboriti za bolje plaće za neke zaposlenike, odnosno za neku državnu ili javnu službu, postavlja se pitanje je li ispravno da se tako pregovara po segmentima. Naime, takav način pregovaranja implicira vječito nezadovoljstvo nekih drugih i spiralni rast zahtjeva i prava. Nekome nešto poraste, a onda to traže i svi drugi", kaže Gotovac.
Veće plaće da, ali i veća kvaliteta usluge
Gotovac smatra da je ovo također prilika da se promišlja ideja da kao građani za veća izdavanja za plaće trebamo dobivati i odgovarajuću uslugu.
"Naime, bilo bi sasvim opravdano da građani kažu - u redu, opravdano je da nastavnici, liječnici ili neki drugi zaposlenici u javnim službama imaju dobre, pa i bolje plaće, no neka rade svoj posao, neka nam za njih pružaju odgovarajuću javnu uslugu. A o tome je li tome tako ponajbolje zna svatko od nas koji je tu uslugu trebao. Sveukupno, građani su danas suočeni i s uslugama s kojima možda nisu zadovoljni, a i s posljedicama štrajka. I tu se otvara sijaset pitanja koja trebamo otvarati, a ne baviti se samo sa sporadičnim izmjenama uredbe o koeficijentima. Smatram da je i ovaj štrajk, dugotrajan i intenzivan, trenutak da se o tome zamislimo i potražimo sustavno prihvatljivo rješenje. Zato, sve i ako nije zakonit, on i nije loš - važan je i poticajan. I za javnost i za političare", zaključuje Gotovac. Piše Index.hr
(IZVOR: www.index.hr)
