Ivan Glavić, sin gradonačelnika Željka Glavića nalazi se u epicentru nove afere u DORH-u


(FOTO: 034 portal/ DORH)

2.12.2022. | 08:42 | Iva Međugorac
IZVOR: dnevno.hr
Pregleda: 12330

Tekst u cijelosti prenosimo iz tiskanog izdanja Dnevno.hr:

Već dugo Državno odvjetništvo lomi zube na bivšem gazdi Agrokora Ivici Todoriću, nekadašnjem utjecajnom tajkunu koji za slom svojega poslovnog carstva krivi premijera Andreja Plenkovića i bivšu ministricu gospodarstva Martinu Dalić koja je s famoznom skupinom Borg kreirala sporni “lex Agrokor”, nakon kojega je Todorićev koncern postao Fortenova. O Fortenovi se posljednjih tjedana intenzivno govorilo zbog toga što su se na tu privatnu, ali za Hrvatsku stratešku kompaniju bacili poduzetnici bliski ruskim oligarsima i političkom vrhu, i sve to pod krinkom navodnog šeika s kojim se, kako zasad stvari stoje, hrvatsko pravosuđe tek treba sresti.

S hrvatskim pravosuđem bivši gazda Todorić sreće se već dugo, zbog njegova slučaja ovih se dana oglasio i ministar pravosuđa Ivan Malenica, koji je usput budi rečeno na glasu kao kadar premijera Plenkovića.


Prema ministrovim riječima, baš je DORH od poljske tvrtke naručio 11 milijuna kuna vrijedno vještačenje za bivši koncern Agrokor, a na predmetnom je sudu odluka je li riječ o zakonitom ili pak o nezakonitom vještačenju te u konačnici je li trošak za to vještačenje opravdan ili neopravdan.


“U ovom trenutku mi imamo spekulacije u javnosti o tome, a zapravo je sud taj koji treba dati konačnu odluku o tom vještačenju”, izjavio je Malenica novinarima koje je zanimalo ima li što sporno u tome što je na nalog Državnog odvjetništva iz državnog proračuna 111 milijuna kuna isplaćeno poljskoj tvrtki KPMG za izradu knjigovodstvenog i revizorskog vještačenja u nekadašnjem Agrokoru.

Kriva adresa

Prema Malenici, to pitanje valja postaviti Državnom odvjetništvu kao stranci u postupku koja je i tražila vještačenje, uz napomenu da Ministarstvo pravosuđa nije sudjelovalo u tom postupku, nego je na zahtjev DORH-a osiguralo sredstva. Ovo je još jedan u nizu slučajeva u kojima se kompromitira Državno odvjetništvo koje se učestalo spominje kao jedna od najslabijih karika ionako slabog pravosudnog sustava.

Nerijetko se među pravnim stručnjacima kao DORH-ova najslabija karika etiketira glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek, koju je vladajuća većina predvođeno premijerom Plenkovićem nedavno spasila od odlaska s te pozicije, i to nakon što se kompromitirala u slučaju protiv bivše HDZ-ove ministrice Gabrijele Žalac protiv koje je istragu na koncu pokrenuo Ured europskog javnog tužitelja premda je njezin slučaj mjesecima prije toga stajao u ladicama USKOK-a.

Je li se Hrvoj Šipek prije nekoliko mjeseci zaštitila po principu “ruka ruku mije”, nije ni bitno, bitno je da je taj slučaj do kraja kompromitirao Državno odvjetništvo koje bi trebalo biti nezavisna institucija. Srušeno povjerenje građana teško da će se tako skoro vratiti, no upućeni sada kažu da ni Plenković više nema povjerenja u Hrvoj Šipek te da je spreman krenuti u potragu za nekim novim kadrom na čelu DORH-a, a te novosti naciji bi trebao predstaviti poslije Nove godine, dok bi se krajem ove godine napokon trebao umiroviti i nekadašnji glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, pod čijim utjecajem Hrvoj Šipek i jest kreatorica državnoodvjetničkog sustava koji je devastiran na svim razinama, uključujući i onu kadrovsku. Kadrovi po Državnom odvjetništvu odnedavno pak progovaraju o tome da se premijer Plenković zbližio s bivšim glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom te da se baš pod njegovom palicom dirigiralo tužiteljima u aferi “Veliki Agrokor”

Stari nalozi

Neuobičajeno je i to što je Državno odvjetništvo istragu u ovako velikom i kompleksnom slučaju povjerilo kadrovima bez prevelikog iskustva pa su se ovim slučajem koji nosi oznaku tajnosti, uz tužiteljicu Mirelu Alerić puklin, bavila četiri njezina zamjenika među kojima su Danijel Paić i Ivan Glavić koji prema tvrdnjama upućenih vrlo zanimljivo ime, ali i ime koje bi moglo ozbiljno kompromitirati premijera Plenkovića.

Naime, Glavić je u DORH stigao 2016. godine, i to navodno zato što se za njega kod premijera Plenkovića založio njegov otac, HDZ-ov gradonačelnik Požege, poznati liječnik i kirurg Željko Glavić, koji je usput budi rečeno donekle uveo reda u požešku organizaciju vladajuće stranke kojom su godinama dominirali bivši lokalni šerifi Lucić i osuđeni za obiteljski nasilnik Tomašević.

U svakom slučaju, tek što je stigao u Državno odvjetništvo, mladi Glavić postao je dio tima koji se bavi istragom o Agrokoru, odnosno ovom pričom koja bi mogla pasti u vodu zbog spornog vještačenja. Nije nemoguće da i Todorić bude taj koji će progovoriti o Plenkovićevu kadroviranju u Državnom odvjetništvu i koji će to s pravom problematizirati. Da s DORH-om doista nešto nije u redu, zorno pokazuje baš slučaj Todorić, dok je ministar Malenica pokazatelj disfunkcionalnog sustava, ali i premijer politačara koji se naša na čelu jednog složenog resora, ne zato što ima karijerne predispozicije za to, nego zato što je dio stranačke omladine za koju mjesto uvijek mora biti i omladine u čije se životopise ne zaviruje.



Veliki propust

Ono što se zasad može vidjeti iz medijskih izvještaja jesu informacije o postojanju dokumentacije iz Državnog odvjetništva iz koje nedvojbeno proizlazi da su vodeći ljudi tužiteljstva za podizanje optužnice protiv Todorića potrošili 11 milijuna proračunskih kuna. Uz to treba imati na umu da je zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo još tijekom kolovoza 2018. izdalo nalog za vještačenje poljskoj tvrtki čime je DORH htio doći do relevantnih informacija o dugogodišnjem kompleksnom poslovanju posrnulog Todorićevog koncerna Agrokor.

Namjera je bila Todorići i drugim okrivljenicima dokazati kazneno djelo zloporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a sud se pak doima da je 11 milujuna kuna namirenih iz proračuna novac koji je bačen u vjetar, ali i novac za koji bi netko trebao odgovarati jasno ovdje je riječ o optužnici za takozvani Veliki Agrokor, koja nikada nije ni postala pravomoćna.

 

Podignuta je tek u rujnu 2020., i to nakon istrage koja je trajala od sredine 2017. Todorića i 14 suoptuženika u tom se slučaju tereti da su svojim postupcima Agrokor oštetili za oko 1,2 milijarde kuna, no ako sud i sada ovo vještačenje izdvoji kao nezakonito, nije nemoguće da tužiteljstvo koje je dosad dva puta dizalo optužnicu protiv Todorića to bude moralo učiniti i treći put. Problematično je i što je 11 milijuna kuna otišlo na račun poljskog KPMG-a koji je trebao obaviti reviziju Agrokorovog poslovanja, ali valja napomenuti da se ta tvrtka revizijama uopće ne bavi.

U Todorićevom okruženju ne vjeruju da je ovdje riječ o propustu, nego ovu DORH-ovu traljavost nazivaju argumentom za svoje teze da je protiv bivšeg gazde Agrokora skovana politička urota u režiji premijera Plenkovića i Martine Dalić. Ne misli Todorić na tu utoru gledati prekriženih ruku, baš kao što je u Washingtonu pokrenuo arbitražni sport protiv Republike Hrvatske, tako je sada spreman zatražiti nadzor Europske unije nad svojim slučajem koji je intrigantan i utoliko što je Todorić još prije nekoliko mjeseci kao jednog od krivaca za svoju agoniju prozvao Sani Ljubičić, navodeći da je ona osnova za nove kaznene prijave protiv KPMG-a.

Vraćena optužnica

Tvrdio je Todorić kako iz dokaza koje posjeduju vezano uz vještačenje KPMG-a proizlazi niz protuzakonitih radnji u tom predmetu, a proizašle su iz rada Sani Ljubičić.

“Sani Ljubičić je radila s jednom stranom u postupku i s njima fabricirala, namještala kaznene prijave koje nikada ne bi potpisala da im je ishod bio važan. Plan je očito bio uništiti ljude da bi se na drugoj strani mogao izvlastiti i opljačkati Agrokor, a u tu svrhu predati ga Rusima, a za deset godina, kada sud završi, rezultat više neće biti važan”, pisao je Todorić prije nekoliko mjeseci, a sada pak z izvora bliskih bivšem gazdi Agrokora doznajemo da on sumnja kako je u slučaju tvrtku KPMG, odnosno vještaka Ismeta Kamala, izabrala upravo Ljubičić, i to navodno na preporuku bivšeg Agrokorovog izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka s kojim je u to vrijeme bila u korektnim odnosima. 

 

Da nekakvih odnosa možda doista tu i jest bilo, moglo bi se zaključiti iz toga što je Agrokor predvođen Ramljakom u to vrijeme angažirao KPMG Hrvatska, dok je Državno odvjetništvo angažiralo KPMG Poljska. Kamal je zanimljiv i utoliko što je baš on iz hrvatske podružnice prešao u poljsku, a Poljaci su pak angažirali hrvatsku podružnicu KPMG-a na poslu koji im je povjerilo naše Državno odvjetništvo.

Nedavno je Visoki kazneni sud Državnom odvjetništvu vratio optužnicu, ona je, doduše, u međuvremenu ponovno podignuta, a u medijima se ovaj slučaj kompromitirao i nakon što je uhićena tužiteljica Mirela Puklin pod optužbom da je baš ona kontaminirala proces tako što je podatke iz istrage otkrivala Todorićevoj menadžerici Piruški Canjugi. Puklin, doduše, još nije javno imala prilike iznijeti svoju obranu, no tu bi, tvrde upućeni, moglo biti svega. Navodno je baš ona prije uhićenja problematizirala rad Sani Ljubičić ukazujući na protuzakonit angažman spornog vještaka, no na ta njezina upozorenja nitko nije reagirao.

Pravni pritisak

Štoviše, Ljubičić je u međuvremenu dogurala do Ureda europskog tužitelja, no navodno postoje spisi o aferi Agrokor u kojima tužitelji upozoravaju vodstvo Državnog odvjetništva da bi sporno vještačenje moglo biti problematično na sudu. Na to se Puklin kani pozivati u svojoj obrani, koju priprema još od ljetos, kada je zatražila da je se oslobodi čuvanja službene tajne. Što bi to točno puklin mogla otkriti u svojoj obrani, teško je reći, no naši sugovornici iz Državnog odvjetništva govore da je situacija ondje zategnuta i neugodna, a o neugodnostima progovaraju i u Vladi pa se tako iz dva izvora mogu čuti priče o tome kako su pojedinci iz Plenkovićeve vlade vršili pritisak na DORH kako bi ubrzali pravni pritisak na vodeće ljude Agrokora u vremenu u kojem je Vlada rješavača krizu u Todorićevu koncernu.

Vladi je do te mjere bilo stalo do ovog slučaja, da su DORH-ov angažman na ovom predmetu posebno, dodatno financirali, i to izravno iz državnog proračuna, odnosno mimo službenog godišnjeg proračuna. 





Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Koje je vaše mišljenje o euru godinu dana nakon uvođenja?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI