Vjera i znanost nisu na suprotnim stranama, to je izmišljotina
01.03.2013.
Aleksandar Grlić
Pregleda: 3334
Tomislav Domazet
(FOTO: Aleksandar Grlić)
Na sinoćnoj tribini dr. Tomislava Domazeta – Loše, znanstvenika s Instituta "Ruđer Bošković" s temom "Biologijska evolucija - izazov za vjeru?!" u Dvorani bl. Alojzija Stepinca, Biskupskog doma u Požegi se tražila se stolica više.
- Čovjek nije usputna slučajna stvarnost i proizvod svemirskih igara, nego je po dimenziji duha i osobnosti jedinstven i nitko drugi osim Boga se ne može mjeriti s njime. Tribinama četvrtkom želimo pokrenuti, probuditi neke dimenzije koje nam bježe pa smo onda možda i više tmurni nego li treba i više pritisnuti nego li smijemo – zahvalio se biskup Antun Škvorčević i predao riječ gostu predavaču.
Na početku je kratki film predstavio znanstvenika, otkrivača metode genomske filostratigrafije kojom je moguće iščitati evolucijsku povijest vrste svakog danas živućeg organizma. Rad mu je objavljen u časopisu "Nature", a u novim istraživanjima se bavi prvim tumorima u primitivnim organizmima. Predavač je izlažući pokušao pomiriti znanost i vjeru.
- Vjera i znanost nisu na suprotnim stranama, to je moderna izmišljotina. Puno znanstvenika ateista prikazuje objektivna znanstvena otkrića umotana u neki ateistički celofan. Kada bi istraživanja nastajala u vjerskom okružju, onda bi bila potpunija. Raskorak između vjere i znanosti zapravo ne postoji, one se dopunjuju – kazao je dr. Domazet-Lošo.
- Naš genetski materijal se mijenja mutacijama koje nisu dobre ni loše. One su gorivo za evoluciju. Loše mutacije odstranjuje prirodna selekcija, a dobre mutacije omogućuju populacijama preživljavanje. Često se postavlja pitanje „Kada počinje život?“, to je važno društveno pitanje vezano uz abortus i druge stvari, ali to je krivo pitanje jer život počinje sa prvom stanicom. Zapravo se treba pitati „Kada počinje život individue?“, koji započinje začećem - pojasnio je.
Govorilo se i o spolnom razmnožavanju kao pokretaču evolucije.
- Ne može spermij odlučiti biti jajna stanica ili obratno. Spol je duboko evolucijski, to nije stvar društvenog dogovora, nego biologije i to ne one od jučer nego prije dvije milijarde godina, koja savršeno funkcionira – izjavio je predavač.
Potom je usporedio sazrijevanje i trajanje djetinjstva čimpanzi, čovjekovih predaka i čovjeka.
- Tijekom evolucije vrijeme odrastanja se produžilo kako se išlo prema čovjeku. Čovjek je dobio djetinjstvo, njegovo spolno sazrijevanje je evolucijski odgođeno. Sazrijevamo čak pet godina kasnije nego čimpanze, u tom vremenu neuroni u mozgu dobiju priliku spojiti se na najrazličitije moguće načine. Ako gurate djecu u neki oblik psihološki preranog sazrijevanja, zapravo radite kontra evolucije – rekao je dotaknuvši se pritom i spolnog odgoja te sustava znanosti u Hrvatskoj.
- Cijeli sustav znanosti je nakaradno postavljen. Znanost ne čine mase, već pojedinci, kvalitetni znanstvenici. U Max Planck institutu grade sustav od čovjeka: dovedu perspektivnog znanstvenika, zatim tim oko njega, sagrade zgrade i sve se vrti oko tog izvrsnog pojedinca. Kod nas ide obrnuto: prvo se grade zgrade, pa se razmišlja o nekim strojevima koji lijepo izgledaju, onda se sjete da netko treba nešto i raditi, pa dovedu nekoga tko je nije tako kvalitetan.
Govorilo se još o brojnim vezanim temama, što je završilo živopisnim pitanjima publike, na koja je odgovarao predavač, ali i biskup, koji je nakon toga predložio da se iduće predavanje preseli u veću dvoranu zbog velikog interesa.
