Stari grad: Počelo uređivanje čuvenih pakračkih zidina

Uređivanje je krenulo čišćenjem
(FOTO: Mario Barać)

20.11.2012. | Mario Barać
Pregleda: 6086

Kada bi pitali Pakračane kakav je to zid kod stare tržnice, teško da bi svi dali točan odgovor. Upravo zato su članovi Povijesnog društva „Pakrac – Lipik“ i Muzej Grada Pakraca inicirali uređenje ostataka čuvenih pakračkih zidina, odnosno utvrde svetog Ivana Evanđeliste ili takozvane "Ivanovačke" koju su izgradili Ivanovci, pripadnici moćnog križarskog reda.

Monumentalna građevina iz 13. stoljeća

Stjepan Benković, predsjednik Društva i profesor povijesti i geografije ističe kako je cilj ove akcije spriječiti od daljnjeg propadanja ostatke zidina koje datiraju još od sredine 13. stoljeća.


- Žalosno je da još uvijek ima naših sugrađana koji ne znaju povijesnu vrijednost ovih zidina koji su, uz ostatke kule koja se nalazi pored nekadašnje trgovine "Trgocentar", pored zgrade Policijske postaje, jedini sačuvani ostaci jedne od najmonumentalnijih građevina u Slavoniji. Pakračka utvrda je bija jedn od najvećih u ovom dijelu Slavonije, imala je 7 kula i centralnu branič kulu, a u odnosu na ostale zidine iz tog vremena, bila je posebno po tome što je bila nizinska kula odnosno bila je, osim kamenim zidinama, štićena opkopom i močvarnim područjem. U sustavu tadašnjih pakračkih utvrda bile su još i utvrde Bijela Stijena, Čaklovac i Rašaška, pojašnjava profesor Benković.

Radna akcija čišćenja



U sklopu radova na uređenju, radnici pakračke Šumarije i Vlastitog komunalnog pogona Grada Pakraca su porezali drveće koje je raslo iz zidina i prokrčili ih kako ih korijenje ne bi i dalje uništavalo. U planu je kod zidina i kod ostatka kule postaviti po jedan info pano, a Benković najavljuje da će u subotu 24. studenog od 9 sati biti organizirana radna akcija preostalih radova na čišćenju zidina od lišajeva i trave, pa poziva građane da se akciji i odazovu.

Kulturološki zločin bivšeg režima

Tvrdi da se i prije trebalo poduzeti nešto konkretno kako bi se spriječilo propadanje zidina, a ne krije da je i danas razočaran što je u prošlom stoljeću u Pakracu učinjen kulturološki zločin po pitanju uništavanja zidina.

– Zidine su propadale stoljećima, ali je sustavna devastacija počela 20-ih godina prošlog stoljeća i svoj vrhunac je doživjela 60-ih godina kada je kula praktički svjesno uništena i srušena, a ostali su tek ovi fragmenti koje pokušavamo sačuvati od potpunog propadanja, rekao je Benković.

Zidine služile nasipavanju cesta


- Nakon rušenja zidina, materijal kojim su zidine građene je korišten za nasipavanje cesta i gradnju raznih drugih objekata, što svjedoči da je to bilo sustavno uništavanje, bez imalo osjećaja za kulturnu i povijesnu vrijednost. Grof Julije Janković je nakon prodaje pakračkog vlastelinstva, izdvojenu česticu s utvrdom prodao pravoslavnoj crkvenoj općini pod uvjetom da se ona dalje ne ruši, ali to na žalost nije bio slučaj pa je 1922. godine srušena najveća kula pakračkih zidina. Ova akcija je tek „požarna mjera“ u očuvanju kulturne i povijesne baštine i samo bi detaljna arheološka istraživanja mogla dati odgovore na mnoga povijesna pitanja, zaključuje Jelena Hihlik, ravnateljica pakračkog muzeja.


Maketa Staroga grada (foto: Muzej grada Pakraca)



Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Koje je vaše mišljenje o euru godinu dana nakon uvođenja?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI