Za Drenovac danas i sutra
22.07.2017.
F. Memedović
Pregleda: 8581
Štamparov bunar u Drenovcu
(FOTO: F.M.)
Svaki pomak u uređenju mjesta i sredine u kojoj živimo , raduje i veseli, a pogotovo kada se to događa u našim selima i naseljima koja su na žalost svakim danom sve pustija i napuštenija. Dječjeg smijeha i plača u njima se sve manje čuje, školske zgrade su sve praznije a odlasci bez povratka sve češći. Na žalost slika je to Slavonije, ali i drugih krajeva naše države, za koju je netko i te kako ,,zaslužan".
Niti Drenovac nije imun na ovu pojavu i stvarnost. Po broju stanovnika u posljednjih pedesetak godina ovo selo se doslovce prepolovilo. Od nekadašnjih skoro tisuću i dvije stotine stanovnika danas u Drenovcu živi nešto više od šest stotina . Prazne , napuštene i ruševne kuće, zarasle u grmlje i korov , ružna i tužna su slika današnjeg Drenovca.
Da bi se ovo stanje bar malo i donekle promijenilo , a situacija propadanja ovoga sela usporila i zaustavila, Mjesni odbor Brodskog Drenovca, na čelu s predsjednikom Miranom Sivonićem uz potporu Grada Pleternice to pokušava malim komunalnim akcijama zaustaviti, preokrenuti i unaprijediti . U posljednje vrijeme , u granicama materijalnih mogućnosti, puno su toga napravili. U središtu sela obnovljen je Štamparov bunar, koji je omiljeno mjesto okupljanja mladih Drenovčana u večernjim satima. Postavljen je smjerokaz koji pokazuje put kretanja prema drenovačkom nogometnom stadionu Hrvatskih vitezova. U parku oko Pučke škole i stare Općinske zgrade postavljeno je osam novih drvenih klupa, a i sprave na dječjem igralištu oličene su i popravljene. U neposrednoj blizini dječjeg igrališta nedavno je na traženje drenovačke mladeži izgrađeno igralište za odbojku na pijesku. Već na prvi pogled ugodna je to slika, a Drenovčani su s njom vrlo zadovoljni i na nju ponosni.
U razgovoru s predsjednikom MO Drenovac, gospodinom Sivonićem, doznali smo da planova za poboljšanje uvjeta življenja u Drenovcu ima još puno, Prije svega trebalo bi riješiti problem ruševnog društvenog doma, koji u proteklih sedamdeset godina od kada je započela njegova gradnja nikada nije dovršen i priveden zamišljenoj namjeni i postao je prava opasnost i ruglo ovoga sela. Prema riječima Sivonića, jedino je rješenje u rušenju najvećeg dijela ovog zdanja sa ciljem i namjerom da ostane samo lijevo krilo ove građevine s pozadinskim dijelom , koji bi se adaptacijom uredio u novi društveni dom sa svim sadržajima koji bi zadovoljili društvene i kulturne potrebe Drenovčana . Kako se bliži 130. godišnjica rođenja , iduće godine 2018. najpoznatijeg Drenovčanina, dr. Andrije Štampara , želja je Drenovčana da se tim povodom u rodnoj kući ovog velikana svjetske medicine otvori spomen soba, a možda i muzej, sa sadržajima i djelima iz života i rada dr. Štampara, zbog kojih bi štovatelji njegovog lika i djela dolazili u Drenovac gdje bi u okvirima smještajnih mogućnosti na stručnoj razini razgovarali o njegovom doprinosu medicinskoj znanosti i općoj zdravstvenoj zaštiti. Realizacija ovog projekta svrstala bi Drenovac na prepoznatljivu kartu rodnih mjesta hrvatskih velikana , a time omogućila i razvoj ruralnog turizma koji bi i ovom selu otvorio nove perspektive. O ovoj ideji u Gradu Pleternici već se razgovaralo, a potporu joj daje i gradonačelnica, gospođa Antonija Jozić. Za ova dva projekta postoji mogućnost dobivanja financijskih sredstava iz fondova EU. Nema Drenovac još niti kanalizaciju, a i nogostup bar s jedne strane ceste ,dobro došao.
Puno je tu još planova i ideja kako Drenovac spasiti od propadanja i zaostajanja. Jedna od njih je i prekobrdska prirodna suradnja i povezivanje s Općinom Oriovac, koja će se pokušati realizirati preko Udruge MOST 352 ( Diljski vrh Kasonja između Drenovca i Oriovca). Predviđa se izgradnja tvrdog provoznog puta između Drenovca i Oriovca , te nekoliko umreženih i uređenih planinarskih i vinskih staza u koje je uključena i Štamparova poučna staza do nekadašnjeg ljetnikovca ove obitelji. Izgradnjom ove i ovakve infrastrukture na obroncima Dilj gore, otvorile bi se mogućnosti planinarskom, ciklo i lovnom turizmu, ubiranju jestivog samoniklog bilja i šumskih plodova , za kojima u današnje vrijeme ekološke osviještenosti vlada sve veće zanimanje. Uz smještajnu ponudu i uz gastronomsku ponudu autohtonih jela i pića, bio bi ovo pravi i dobar korak ka održivom gospodarskom razvoju ovoga kraja, pa tako i Drenovca. Razmišlja se i o uključivanju rijeke Orljave i njenog potencijala u ovaj projekt, od njenih starih mlinova koji trebaju znatiželjnicima i avanturistima otvoriti vrata svojih mističnih i jedinstvenih prostora, pa sve do ribolova i lova na njenim obalama. Kao poseban interes povjesničara i arheologa sigurno je i osam stotina godina stara crkva Sv. Dimitrije, spomenika kulture nulte kategorije, kao i nikad do sada u potpunosti istraženo arheološko nalazište Plana, poviše Drenovca, a koje skriva i otkriva davni boravak ratničkih plemena Avara, na ovom području.
Sve su ovo potencijalne mogućnosti, želje i planovi ovoga sela o kojima smo s Drenovčanima i predsjednikom njihovog Mjesnog odbora, gospodinom Miranom Sivonićem, razgovarali, a čijom bi realizacijama Drenovac prije svega Drenovčanima trebali život učiniti ugodnijim i egzistencijalno sigurnijim mjestom boravka i opstanka, a svima ostalima koji bi u Drenovac i u ovaj kraj navraćali, pružalo bi razlog i mogućnost kraćeg ili dužeg zadržavanja i uživanjima u raznolikim posebnostima ovoga dijela županije Požeško-slavonske.
Još da pleternička poduzetnička zona u potpunosti saživi i da se u njoj otvori nekoliko stotina novih radnih mjesta, pa ako na ovom području, kako se najavljuje, nafta procuri, uz realizaciju Drenovačkih i sličnih mjesnih planova, bio bi to dovoljan razlog opstanka i demografske revitalizacije naših zapuštenih i napuštenih sela , kakav je i Drenovac danas. Nema raja do mog kraja, ostati na svome i biti svoj najveća je sreća i zadovoljstvo, kojih nigdje drugdje nema.
TEKST I FOTO: Franjo Memedović
