Tri četvrtine plaće će biti izuzeto od ovrhe
09.07.2017.
Sb Online
Pregleda: 6735
Novac
(FOTO: ilustracija)
Izmjenama zakona uvode se stvari kojima će se "relaksirati postupak ovršenicima, ali se neće narušiti ni prava ovrhovoditelja”
Vlada je podržala izmjene i dopune Ovršnog zakona koje predlaže Most nezavisnih lista, uz 13 amandmana kojima Banski dvori žele omogućiti da zakon bude socijalno osjetljiviji, a premijer Andrej Plenković najavio je mogućnost da se od jeseni krene s izradom potpuno novoga Ovršnog zakona.
Hrvatska ima 330 tisuća blokiranih, odnosno, kako je istaknuo ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, niz građana u ovršnom postupku. A izmjenama zakona, kazao je, uvode se stvari kojima će se "relaksirati postupak ovršenicima, ali se neće narušiti ni prava ovrhovoditelja”. Vladinim amandmanima, naglašava, više se neće moći provoditi ovrha na jedinoj nekretnini kada je vrijednost glavnice manja od 20 tisuća kuna. Pritom ističe da Vlada amandmanom vrlo precizno daje alat sudovima da – ako je glavnica i veća od tog iznosa, a narušena je ravnopravnost i pravednost potraživanja ovrhovoditelja i prava ovršenika – mogu svojom diskrecijskom ocjenom, prema kriterijima koji su razrađeni u amandmanima, donijeti odluku da se i takva ovrha na nekretnini brani.
Ako netko i ostane bez nekretnine, neće ostati na cesti, nastavlja Bošnjaković, jer se Vladinim amandmanima propisuje vrlo jasno kako će postupati centri za socijalnu skrb. "Građanima koji dođu u takvu situaciju, 18 mjeseci bit će zajamčeno pravo na smještaj”, navodi.
Vlada predlaže i dizanje zaštićenog dijela primanja s dvije trećine na tri četvrtine prosječne netoplaće u Hrvatskoj kako bi, naveo je, građani u ovršnom postupku imali novac za zadovoljavanje osnovnih potreba. Plenković je kazao da su amandmani usuglašeni s predlagateljem te očekuje da budu izglasani u Saboru.
Na duboku nepravednost i neodrživost postojećeg ovršnog zakona nedavno su upozorili i stručnjaci okupljeni na okruglom stolu u organizaciji predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Zaključke donesene na tom skupu predsjednica je nedavno u obliku otvorenog pisma uputila i premijeru pozvavši ga da riješi problem. Predsjednica u svom dopisu premijeru piše kako zabrinjava činjenica što još nije napravljena sveobuhvatna i temeljita analiza tog problema. "No ono što je uistinu šokantno jest podatak iznesen na okruglom stolu, a to je da stvarni dug građana iznosi 8 milijardi kuna dok čak 32 milijarde kune čine kamate i troškovi povezani s ovršnim postupcima u kojima sudjeluju Financijska agencija, odvjetnici, javni bilježnici, tvrtke za faktoring i banke, a koje očito isključivo snosi prezadužen i blokiran građanin”, napisala je premijeru predsjednica. Ona smatra da neadekvatnost zakonodavnog okvira koji regulira ovu situaciju samo pogoršava situaciju zaduženih građana umjesto da im se omogući brz, jednostavan i jeftin ovršni postupak. Piše i kako su sudionici njenog okruglog stola naveli sve manjkavosti zakona. "Stoga je i iznesen niz prijedloga rješenja u okviru izmjena Ovršnog zakona i Zakona o stečaju potrošača čijom bi se provedbom značajno olakšao položaj prezaduženih i blokiranih građana.”
Sudionici okruglog stola naveli su kako je u Hrvatskoj izgrađen sustav koji dopušta da toliki građani žive u neizvjesnosti, izloženi teškim pritiscima svih vrsta, da im se u blokadi uzima i ono malo što imaju jer nemaju mogućnosti ravnopravno nositi se s takvim sustavom. U zaključcima okruglog stola "Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran” koje je predsjednica priložila stoji kako bi trebalo oformiti međuresornu Radnu skupinu za pripremu Politike razduživanja, koja bi temeljito analizirala poziciju dužnika i vjerovnika, te pripremila novi zakonodavni okvir.
www.sbonline.net
