Dan antifašističke borbe – zašto ga slavimo kao državni praznik?
22.06.2017.
Narod.hr
Pregleda: 4829
Spomenik
(FOTO: narod.hr)
Dan antifašističke borbe slavi se kao državni praznik u Republici Hrvatskoj od 1991. godine. Spomen je to na dan 22. lipnja 1941. godine kada je osnovan Prvi sisački partizanski odred u okupiranoj Jugoslaviji, u šumi Brezovica pokraj Siska.
Grupa sisačkih članova Komunističke partije Jugoslavije i skojevaca sastala se u obližnjoj šumi Brezovici gdje je formirala Prvi sisački partizanski odred. U odredu je bilo 77 partizana, a na isti dan kad je odred osnovan, Njemačka je pod Hitlerovom palicom napala Sovjetski savez.
Svake godine 22. lipnja visoki državni dužnosnici posjećuju spomen-park Brezovicu kako bi položili vijence i održali govor u spomen na dan osnivanja prvog partizanskog odreda.
"Antifašizam želimo čuvati kao povijesnu vrijednost, komunizam ne kao niti jedan drugi totalitarni poredak. Govoreći o vrijednostima antifašizma potrebno je razlučiti opravdanu borbu protiv okupacije i totalitarnih ideologija fašizma i nacizma te ustaških i četničkih zločina, od onoga što sav demokratski svijet odbacuje kao negativno naslijeđe totalitarne komunističke ideologije”, rekla je predjsjednica Grabar-Kitarović prigodom proslave dana antifašističke borbe prije dvije godine.
Skriva li se komunizam pod antifašizmom?
Mons. Ivan Miklenić je u svojoj kolumni svojevremeno razmatrao treba li Dan antifašističke borbe slaviti kao državni praznik kada je kako kaže ‘činjenica da se u Hrvatskoj, koja je stvarno većinom svojega stanovništva bila antifašistička, nakon 2000. godine pod antifašizmom skriva komunizam, koji je, osim što je bio antifašistički, bio i nenaravni totalitarni, revolucionarni, antihumani poredak.’
"Favoriziranje antifašizma u Hrvatskoj uvelike je umjetno stvorena i podržavana magla iza koje se čuvaju povlastice te su u liberale presvučeni komunisti, njihovi sluge, potomci i simpatizeri iznova okupirali gotovo sve društveno relevantne položaje i još jednom učinili svojevrsnim građanima drugoga reda gotovo sve koji ne misle kao oni te ne prestaju iscrpljivati na sve načine hrvatsku državu.”, napisao je mons. Miklenić u jednoj kolumni o Danu antifašističke borbe.
"Nova generacija hrvatskih povjesničara, neopterećena prošlošću, mnogo manje indoktrinirana, s razlogom ovaj događaj stavlja pod veliki upitnik, smatrajući kako se radilo o skupini članova lokalne partijske organizacije koja je u strahu pred viješću da je Njemačka prekršila pakt o nenapadanju i prijateljstvu sa Sovjetskim Savezom pobjegla u šumu", upozorila je prošle godine dr. sc. Vlatka Vukelić s Odsjeka za povijest Hrvatskih studija.
Podsjetimo, na Dan antifašističke borbe 22. lipnja će Antifašistička liga i udruge koje joj pripadaju (B.A.B.E., Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava, Documenta, Srpsko narodno vijeće, Građanski odbor za ljudska prava…) upozoriti da gradska vlast koketira s promjenom imena tog trga, "jednog od posljednjih simbola pobjede nad nacizmom i ustaštvom u Drugom svjetskom ratu”. Antifašisti time žele osigurati da zagrebački trg nosi ime vođe režima koji je prema procjenama istraživača odgovoran za smrt oko milijun ljudi.
U povelji Antifašističke lige RH stoji da ‘antifašizam danas valja prilagoditi novim društvenim uvjetima i proširiti ga novim akterima, novim idejama kako bi se djelotvorno mogao suprotstaviti akcijama i manifestacijama u kojima je nemoguće ne prepoznati prijeteće karakteristike fašizma.’
izvor: www.narod.hr
