Misa za jedinstvo kršćana u crkvi sv. Lovre u Požegi
23.01.2017.
Požeška biskupija
Pregleda: 4000
Misa u crkvi sv. Lovre
(FOTO: Požeška biskupija)
U crkvi sv. Lovre u Požegi, 22. siječnja biskup Antun Škvorčević predvodio je misno slavlje za jedinstvo kršćana. S njim su koncelebrirali Josip Krpeljević, generalni vikar; Karlo Prpić, rektor crkve. Sv. Lovre; Nikola Legac, kancelar Biskupskog ordinarijata i Marijan Pavelić, prefekt Kolegija. Uvodeći u misno slavlje biskup je podsjetio nazočne da se u crkvi sv. Lovre u okviru Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana, koja traje od 18. do 25. siječnja svake godine, redovito slavi misa za jedinstvo kršćana. Rekao je da je današnja sveta misa na neki način produžetak sinoćnjega ekumenskog slavlja u župnoj crkvi Bezgrješnog Začeća BDM u Novoj Gradiški na kojem je uz njega sudjelovao i slavonski episkop Jovan sa svojom pratnjom, naglasivši da su ondje njih dvojica zajednički svjedočili da vjeruju našem jedinom Gospodinu Isusu Kristu i da žele djelovati u smislu gesla ovogodišnje molitvene osmine: »Pomirenje – ljubav nas Kristova obuzima«. Potaknuo je nazočne da se raspoloženim i raskajanim srcem sjedine s Isusom u njegovoj molitvi Oca da svi njegovi učenici budu jedno.
U homiliji je biskup podsjetio na klimatsku veliku hladnoću koja ove zime već duže traje, da bi ukazao na drugu hladnoću, na opasnost da se mi ljudi zaledimo iznutra, u svom srcu, postanemo neosjetljivi za duboke dimenzije našeg postojanja. Tumačeći ulomak iz prvog čitanja u kojem prorok Izaija naviješta da će u ledeno i mračno stanje nemoći i neosjetljivosti za Boga u poganskoj Galileji stići Božja toplina i svjetlost, biskup je ustvrdio da se to proroštvo ostvarilo kad je Isus Krist započeo svoje javno djelovanje na obalama Genezaretskog jezera, i kad je počeo ljude pozivati na obraćenje zbog blizine Kraljevstva nebeskog. Pojasnio je da obraćenje nije tek čin pameti, već događaj svjetla Božjega u kojem čovjek počinje spoznavati kakav je iznutra i opredjeljuje se za izlaz iz zarobljenosti zlom. Izazovna je činjenica, nastavio je biskup, da postoje ljudi koji su osjetljivi iznutra za Boga, koji čuju Božji glas, slijede njegove poticaje, iskazujući spremnost surađivati u izgradnji Božjega kraljevstva, ustvrdivši da su takvi ljudi bili Isusovi učenici o kojima govori današnje evanđelje. Obični, jednostavni ljudi, ribari, koji su se odazvali pozivu, na prvi pogled beznačajnog propovjednika iz Nazareta da surađuju s njime u naviještanju Kraljevstva nebeskog, kazao je biskup, naglasivši da je tijekom dvadeset stoljeća kršćanstva bilo, a i danas ima mnogo ljudi dobra srca koji su u svojim obiteljima bili tako odgojeni da u sebi osluškuju Božji poziv. Zahvalio je Bogu što on na svoj tihi, a opet tako snažni način pokreće mnoge ljude da i danas žive od onoga na što ih Isus Krist snagom i svjetlom svoga Duha potiče. Spomenuo je kako ga je nedavno potaknuo na razmišljanje jedan mladić koji je u razgovoru, vidjevši u prolazu skupocjeni automobil oduševljeno uskliknuo »kakav mrak«. Biskup je upozorio da se u tom na prvi pogled bezazlenom mladenačkom izrazu može kriti oduševljenje za nešto što je u vrijednosnom smislu mračno, i što može biti izraz određene zarobljenosti sebičnošću. Istaknuo je, da nas Isus želi osloboditi od mraka sebičnosti i besmisla te oduševiti za puninu svjetla, za stvarnost koju on naziva »Kraljevstvo nebesko«. Upozorio je da smo osposobljeni za više dimenzije našeg postojanja, da imamo nutarnje osjetilo za Božju stvarnost, i da je samo pitanje kako za nju biti budni i u njoj živjeti. Izrazio je uvjerenje da su nazočni svojim dolaskom na misno slavlje posvjedočili kako su u dubini svog bića duhovno osjetljivi za božanske dimenzije.
Potaknut drugim čitanjem ustvrdio je kako je apostol Pavao upravo strastveno ljudima govorio o tim božanskim dimenzijama, ne samo u Korintu, nego i u drugim gradovima. Osobito je naglasio Pavlov jasan stav s obzirom na opredjeljenje za Krista koje nadilazi svaku podjelu u koju možemo upasti ako se previše oduševimo pojedinim ljudima zbog njihovih ljudskih sposobnosti, kakav je primjerice bio kršćanki propovjednik Apolon. Biskup je naglasio da Pavlovo kristološko načelo valja slijediti i u prevladavanju podjela u Crkvi Isusovoj u nastojanju oko jedinstva svih kršćana. »Sve je nas i katolike i pravoslavce i protestante iznutra, na neki način pokrenuo i prosvijetlio Isus Krist, i svi mi želimo biti njegovi«, zaključio je biskup, te nam je to svjedočiti međusobnim poštovanjem. Završavajući homiliju pozvao je nazočne na molitvu za jedinstvo među kršćanima, da nitko od nas ne pretvori svoje kršćanstvo u ideologiju, nego ga živi kao sustav Božjih vrijednosti, koji najsnažnije očovječuje čovjeka.
Na koncu misnog slavlja biskup Antun je pozvao nazočne da - dok se oko njih zbog hladnoće priroda smrzava - učine sve da im u srcu bude toplo po Božjoj blizini i njegovu svjetlu u njima. Poželio im je blagoslovljen tjedan koji je pred njima i na sve njih zazvao Božji blagoslov.
