Svetkovina sv. Marije Bogorodice u požeškoj katedrali
02.01.2017.
Požeška biskupija
Pregleda: 4679
Svetkovina sv. Marije Bogorodice
(FOTO: Požeška biskupija)
Na Novu godinu, 1. siječnja biskup Antun Škvorčević predvodio je u požeškoj Katedrali misno slavlje svetkovine Svete Marije Bogorodice. S njim su koncelebrirali svećenici iz središnjih biskupijskih ustanova i iz Župe sv. Terezije Avilske. Na početku slavlja nazočnim je vjernicima zaželio sretnu Novu godinu, podsjetivši ih da Crkva na današnji dan slavi svetkovinu Marijina Bogomajčinstva, kojom ispovijeda vjeru da je Marija rodila ne samo čovjeka Isusa, nego i drugu Božansku Osobu koja se utjelovila, zbog čega je s pravom nazivamo Bogorodicom. Rekao je da je danas kao takvu želimo pozdraviti, zahvaliti joj, i od nje učiti kako se postaje suradnikom Božjim, da bi nam se i nova godina odvijala po naumu Božjem. Podsjetio je da pored toga Crkva danas slavi 50. Svjetski dan mira za koji je papa Franjo poslao Poruku pod naslovom »Nenasilje – politika za mir«. Pozvao je nazočne da se u molitvi sjedine s papom Franjom i sa svima onima koji diljem svijeta mole za tako veliko dobro kao što je mir u svijetu.
U homiliji je biskup spomenuo kako uz naše ljudske čestitke, koje si po običaju izmjenjujemo za Novu godinu, postoji i Božja čestitka koju nam je on na neki način izrekao u događaju rođenja svoga Sina od Djevice Marije. O njoj govori naviješteni ulomak iz Pavlove Poslanice Galaćanima, koji nas podsjeća da smo svi u Isusu Kristu postigli novi status, postali Božji sinovi i kćeri, baštinici Božji. Tu istinu, nastavio je biskup, izrekao je Drugi vatikanski sabor tvrdnjom da se Sin Očev svojim utjelovljenjem na neki način sjedinio sa svakim čovjekom, naglasivši kako ta činjenica ima najveće značenje za svakog pojedinog od nas. Papa Franjo je u svojoj Poruci za ovogodišnji Svjetski dan mira kazao da radi toga jedini druge trebamo priznati kao "svete darove urešene neizmjernim dostojanstvom". Biskup je kazao kako je Nova godina prigoda u kojoj si valja dozvati u pamet to naše dostojanstvo sinova i kćeri Božjih, što ima značenje za sada i za cijelu vječnost. Istaknuo je da ćemo se u toj svijesti moći lakše nositi sa svim onim što će nam se i dobroga i lošega događati u novoj godini.
Podsjetio je na ono što je protekle noći rekao mladima dok su u molitvenom bdijenju čekali Novu godinu, da će ova godina, koju sada nazivamo »novom« za 365 dana postati »starom« te ćemo na njezinom kraju opet ispraćati »staru« i čekati »novu«, i tako po redu. Međutim, ustvrdio je biskup, staro i novo nije nešto što nam se događa samo kao kronološka i kozmička činjenica, već se starost događa i na razini našega duha, ranjenog zlom i smrću. Dodao je da je tu starost pobijedio Isus Krist, »mladenac« Božji, mladi Kralj, kako mu pjevamo u pučkoj božićnoj pjesmi »Narodi nam se kralj nebeski«, i da s mladim kraljem ne slavimo novo u kronološkom smislu, nego »mlado ljeto«. Naime, nastavio je, Isus Krist, mladi kralj, u snazi svoga Duha u krštenju nas je sve učinio Božjim sinovima i kćerima, duhovno zauvijek mladima. U tom smislu biskup je nazočnima čestitao mlado ljeto, sa željom da ih Isus Krist i ove godine snagom svoga Duha trajno podržava u mladosti duha i da tak iskuse početak vječna mladost koju im je omogućio.
Tumačeći Pavlove riječi da je Isus rođen od žene, biskup je rekao da je Blažena Djevica Marija Majka, jer je začela i rodila Sina Očeva po tijelu. Istaknuo je da majka nije neki počasni naslov, titula, nego je egzistencijalno stanje žene koja je začela i rodila dijete, te se ono odnosi na cjelovitost njezina bića. Upozorio je na posebnost Marijina majčinstva u tome što je ona u svom tijelu snagom Duha Svetoga začela i rodila Sina Očeva, Isusa Krista, ušavši svojom vjerničkom suradnjom u sasvim osobit odnos s Bogom, postala Bogorodicom. Po riječima sv. Augustina ona je Isusa najprije začela vjerom u svom srcu, a potom u svojoj utrobi. Na temelju toga biskup je rekao nazočnima da se kao u Mariji i u njima na svoj način može začeti i roditi Isus Krist, po njihovoj suradnji ostvarivati se ono što dolazi iz Božjih mogućnosti, među koje se ubraja i mir za koji danas osobito molimo.
Biskup je istaknuo da se mir ne može ostvariti oružjem, nasiljem i vođenjem ratova, nego jedino ljudskim srcem koje dopušta Bogu da ga oslobodi od zloće, mržnje i pohlepe. Kazao je da mir ne ovisi prvenstveno o nekom drugom, nego o svakom pojedinom od nas te je pozvao nazočne vjernike da novom spremnošću prime u svoje srce onaj mir koji je božićne noći nebo u Isusu Kristu darovalo zemlji. To je mir u smislu hebrejske riječi »šalom«, koja označava puninu Božjeg života i sklad koji on živi sa samim sobom i sa čitavom stvorenom stvarnošću. Još ih je potaknuo da na početku ove godine kažu Bogu kako vjeruju njemu i njegovu miru, da ga žele izgrađivati u svojim obiteljima, biti mirotvorci, promicatelji pomirenja i sklada između muža i žene, roditelja i djece, mlađih i starijih, na svim razinama javnog života. Zaželio im je odvažne korake s Isusom Kristom u novoj godini, da mir kojim će ih Krist ispuniti šire oko sebe, i na taj način učine Hrvatsku blagoslovljenom zemljom.
Na koncu misnog slavlja biskup je spomenuo da je ovo dvadeseta nova godina od utemeljenja Požeške biskupije, te je pozvao na molitvu za Treći biskupijski euharistijski kongres kojim će se proslaviti ta obljetnica, 24. rujna ove godine. Dodao je kako zna da mnogi od nazočnih imaju planove i projekte za ovu godinu, pozvavši sve da među njih uključe i plan njihova duhovnog rasta kroz svakodnevnu molitvu, nedjeljnu svetu misa i dobra djela te je na sve zazvao Božji blagoslov.
