¨Jedini sam u ovom poslu. Zainteresiranih ima, ali zbog papirologije, odustanu¨ (VIDEO)
22.01.2016.
Lidija Galić
Pregleda: 9243
Petar Odvorčić
(FOTO: 034portal)
Na ideju o pokretanju ribogojilišta pastrve, Petar Odvorčić iz Alaginaca došao je još 1989. godine. Tada se uzgojem pastrve u Hrvatskoj nije još nitko bavio, a i danas je jedan od malobrojnih. Nakon probne proizvodnje su odlučili krenuti u izgradnju ribogojilišta.
Do 1998. godine imao je stanku i kad je ponovno sve pokrenuo, susreo se s puno problema, novim zakonima i pravilnicima. Kako je bio prvi koji je registrirao ribogojilište pastrve, krenuo u koncesiju i akvakulturu u Republici Hrvatskoj, morao je sve polagati i prilagoditi se novim uvjetima.
Ovo jedino ribogojilište pastrve u Slavoniji, u Turniću pored Požege. Rađeno je na kapacitetu od 10 tona radi pojednostavljene papirologije i olakšica vezanih za studije zaštite okoliša, odnosno uvjeta gradnje. Trenutačnini kapacitet iznosi 3,5 do 4,5 tone ribe.
Iako su sada znanost, tehnologija i uvjeti znatno poboljšani nego prije dvadeset godina, problema i dalje ima.
- Jedini sam u ovom poslu i sve moram sam financirati. Zainteresiranih ima puno, ali dok pribave svu potrebnu papirologiju i dozvole ljudi jednostavno odustanu i ne žele se tim baviti. Zakon je nepristupačan ljudima koji žele nešto pokrenuti kako u ribarstvu tako i u svemu drugome. Da su nas dva, tri proizvođača u blizini, podjelili bi troškove, ali ja ovako sam sve snosim jer prvo pravo ribogijilište je 400 kilometara od mene.
Za uzgoj pastrve najidealniji su uvjeti temperatura vode od 8 do 10 stupnjeva i količina kisika od 9 do 11 miligrama. Petar nam je spomenuo kako zna da su na Novom Zvečevu postojali bazeni.
- Dok je bilo odmaralište u funkciji, bila je riba. Naravno ne u cjelim mjesecima jer su naši potoci vrlo hladni, ali od ranog proljeća pa do kasne jeseni, odnosno do Božića. Kavezni uzgoj gotovo i ne postoji osim par pokušaja na moru, ali na rijekama i jezerima nema jer država nije uredila ta pitanja kao i kod poticaja gdje se od 2015. godine isplaćuje po kvadratnom metru vodene površine. To znači da nitko ne spominje nikakvu proizvodnju, tako nije povezano ni s plaćanjem koncesije koju vi zahvaćate. Pa sada iskopate bazen 100×100 metara i 60 centimetara dubine, pustite vodu i dignete poticaj od 110 kuna po četvornom metru, umjesto da proizvedete ribu, prodanu ribu dokažete računom, izvodom iz banke ili otpremnicom i dobijete poticaj po kilogramu proizvedene ribe.
Hrvatska inače nije veliki potrošač ribe po glavi stanovnika, međutim ako je riba dobra onda taj podatak malo raste. S tim da nas trgovački lanci dosta koče u prodaji, jer su puno jeftiniji s uvoznom ribom, a potrošači kupuju gdje je jeftinije, bio sam primoran uvrstiti u obrt ugostiteljsku djelatnost da bih mogao opstati - kaže nam Petar.
- Išao sam se vozati uz Vrbas. Cijelu Republiku Srpsku sam obišao. Oni imaju proizvodnju strava za razliku od Hrvatske. Pitam se jesmo li mi Hrvati toliko tulavi? Oni imaju lošiju vodu, kupuju ikru ili malu ribu, hranu, sve. Ništa nemaju svoje domaće. Kako je onda moguće da je tamo toliko uzgajivača? - završava Odvorčić u nadi da će i za hrvatske uzgajivače ribe doći bolja vremena.
