U Hrvatskoj slab interes za uzgoj egzotičnog voća: Ne žele ni probati, a pogotovo saditi
28.05.2015.
Lidija Galić
Pregleda: 6197
Ivan Šulog, proizvođač egzotičnog voća i povrća
(FOTO: Lidija Galić)
"Ljudi u Hrvatskoj ne vole eksperimentirati. Znači ne žele ni probati, a pogotovo saditi. Svi čekaju da vide što će se dogoditi kod susjeda pa će onda oni saditi", kaže Ivan Šulog iz Donje Bistre, najpoznatiji hrvatski proizvođač egzotičnog voća i povrća koje je prezentirao u Poljoprivrednoj školi u Požegi.
Egzotično voće i povrće uzgaja 20 godina na vlastitih pet te dodatnih sto hektara kod kooperanata.
- Sve je krenulo iz hobija, a danas je to unosan obiteljski biznis. Uzgajamo kiwano, taramilo, marakuju, babaco, itd. Na domaće tržište plasiramo vrlo malo, uglavnom butternut tikve slatki krumpir, chilli i kiwano. Hrvatska je premalo tržište, a kad bi čitava Jugoslavija radila za mene, ja nemam dosta robe. Ostalo sve uglavnom izvozimo. Sad ćemo se više orijentirati na uzgoj indijanske banane, mongolske borovnice i trešnje itd. - dodaje Šulog.
Da su egzotične kulture itekako isplative potkrjepljuje primjerom uzgoja tikvi gdje mu godišnje ostaje 20 tisuća kuna netto po hektaru dok s hektara kiwana uprihoduje 120 tisuća kuna brutto, a od hektara batata dobije brutto 90 tisuća kuna.
- Recite mi koja naša kultura daje 120 tisuća kuna brutto po hektaru. Ja je doista ne znam - zaključio je Šulog.
