Krunoslav Šarić: Cilj nam je natjerati državu da manje troši
Krunoslav Šarić u HRT-ovoj emisiji Studio 4
(FOTO: YouTube/Screenshot)
Rastrošna vlast koja se stalno zadužuje i razbacuje novcem koji prikupi raznim porezima, prirezima i stotinama drugih nameta potakla je četvoricu mladića da osnuju Udrugu poreznih obveznika Lipa. Glavni ciljevi su im natjerati državu da smanji poreze, državni aparat i javni dug, a uz to racionalnije i transparentnije troši. Jedan od pokretača ove inicijative je rođeni Požežanin Krunoslav Šarić, mladi ekonomist koji svoje ideje već neko vrijeme iznosi na blogu Monopolizam.
Odgovor na antipoduzetnički mentalitet
- Ideja za pisanje bloga došla je kao reakcija na razne tekstove u medijima. U Hrvatskoj već jako dugo postoji antipoduzetnički mentalitet i naviknuti smo za sva poskupljenja optuživati tvrtke, no često odgovori leže negdje drugdje. Dakle, jednostavno sam počeo pisati odgovore na pojedine tekstove koji pogrešno definiraju uzroke ili rješenja pojedinih problema. S vremenom se broj zainteresiranih čitatelja povećao te su neki od mojih tekstova došli do urednika pojedinih medija, a zatim i završili u medijima - ispričao nam je Krunoslav Šarić.
- Misao o udruzi poreznih obveznika među nekolicinom mojih kolega postoji već neko vrijeme, no nikako nismo pronašli dovoljno vremena organizirati se i pokrenuti tako nešto. Ideju smo pronašli u sličnoj britanskoj udruzi UK Taxpayer Alliance, s čijim vodstvom smo se našli te nam pružaju pomoć u ovim početnim fazama organiziranja. Udrugu smo osnovali Davor Huić, Krunoslav Gašparić, Aleksandar Musić i ja, a nastala je kako bismo javnost informirali o potrebi stvarnog reformiranja državnih financija te kao odgovor na neprekidan rast poreznog opterećenja i državne potrošnje kao receptima za izlazak iz krize.
Porezi uništavaju gospodarstvo
- "Bolni rezovi" o kojima se priča predstavljaju samo smanjenje brzine rasta proračuna, nikako istinsko smanjenje državne potrošnje. Stranke retorike mijenjaju ovisno jesu li na vlasti ili u oporbi, tako da stvarnih gospodarskih reformi nema. Sve veći porezi uništavaju naše gospodarstvo i način života. Rastuće porezno opterećenje potrebno za financiranje sve glomaznije države ostavlja desetke tisuća radnika bez posla, što čitavo društvo dugoročni čini siromašnijim. Usprkos rastu izdvajanja za državne i javne službe, pozitivne pomake u kvaliteti javnih usluga poput školstva ili zdravstva porezni obveznici ne primjećuju, što znači kako se sredstva troše netransparentno i nenamjenski. Naša reakcija na prijedlog državnog proračuna za 2015. godinu govori upravo o brojnim sličnim nelogičnostima prilikom donošenja planova - kaže Šarić.
Požeško-slavonska županija među netransparentnijima
Netransparentno se troši i u jedinicama lokalne samouprave, među ostalim i u Požeško-slavonskoj županiji. Šarić navodi primjer Grada Pazina koji je svoj proračun detaljno izložio na stranicama "Pazi(n)proračun!".
- Potrebno je istaknuti negativne primjere poput Sisačko-moslavačke županije, za koju istraživanje Instituta za javne financije pokazuje kako svoje građane u potpunosti izbjegava informirati o trošenju sredstava, te Bjelovarsko-bilogorske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije, koje svojim građanima prikazuju minimum informacija. Požeško-slavonska županija u tom pogledu trebala bi se ugledati na grad Pazin i njihov projekt Pazi(n) proračun! u kojem grad svojim stanovnicima prezentira što je to proračun te na primjeru prosječne plaće od 5.000 kuna zorno prikazuje kako se proračun puni i na što se sve iz njega troši.
Radnici ne shvaćaju kolika je njihova stvarna plaća
Građani sve više shvaćaju trošak državnog aparata, no i dalje često vide samo vrh ledenog brijega.
- Naša želja je prikazati cijelu sliku i pokazati u kojoj mjeri teret pojedinih mjera pada na porezne obveznike. Radnici još uvijek ne shvaćaju kolika je njihova stvarna plaća, koliko moraju raditi i zaraditi kako bi im tvrtke mogle isplatiti plaće. Primjerice, ako je mjesečni iznos koji dobijete na račun oko 5.500 kuna, vaša stvarna plaća iznosi preko 9.300 kuna, a svu razliku pojedu razni porezi, prirezi i doprinosi. Od toga što ostane, prilikom svake kupnje morate platiti PDV, a često i trošarine ili neki drugi oblik nameta. Tako jedna litra benzina sada bez poreza stoji oko 4,50 kuna, a sa raznim državnim nametima preko 10 kuna - nastavlja Krunoslav Šarić.
Porezni obveznici - najslabija skupina
- Država kao proračunski ovisnik, na svojoj strani ima široku lepezu osoba koje žive od proračuna, često ujedinjenih pod sindikalnim vodstvom. Porezni obveznici nemaju takvu ujedinjenost, što ih čini najslabijom pregovaračkom skupinom, iako sav trošak pada na njih. Usprkos gubitku preko 120 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru i gašenju više od 20 tisuća obrta, smanjenju plaća i padu poreznih prihoda, proračunski rashodi nekontrolirano rastu. Samo ove godine oko 10 tisuća tvrtki u Hrvatskoj stavilo je ključ u bravu. Zbog takvih razloga nastala je potreba za protutežom koja će govoriti u ime poreznih obveznika kojima je dosta sve većeg rasipništva njihovog novca, rastućih poreza i nedostatka transparentnosti na svim razinama vlasti - ustvrdio je Šarić.
