Zbog natopljene zemlje traktori u garažama umjesto na poljima
25.09.2014.
Mario Barać
Pregleda: 7170
Tomislav Strganac
(FOTO: Mario Barać)
U lipičkom Donjem polju danas je održan regionalni "Dan polja kukuruza" u zajedničkoj organizaciji "Poljoprivrede Lipik" i tvrtke "Pioneer". Sudjelovalo je oko 250 poljoprivrednih proizvođača od Požege i Nove Gradiške, preko Bjelovara pa sve do Ivanić Grada i zagrebačkog područja.
"Poljoprivreda Lipik" je najveći poljoprivredni proizvođač na području Lipika i Pakraca, a direktor Željko Viboh ističe kako su ove godine kukuruz zasijali na površini od oko 220 hektara. I Viboha, kao uostalom i većinu poljoprivrednika, ove godine najviše muči prevelika vlaga.
Kukuruz najbolje podnio kišnu sezonu
- Umjesto da su nam traktori u poljima, oni su još u garažama zbog natopljene zemlje. Kiše je bilo toliko da je zemlja ne može popiti i treba nam 3 do 4 sunčana dana da možemo s mehanizacijom u polja. Što se tiče kukuruza, on je od svih kultura najbolje podnio kišnu sezonu. Očekujemo dobre prinose, ali svu eventualnu zaradu će kompenzirati troškovi koje ćemo imati zbog ovih kiša. Prije svega to će biti troškovi sušenja jer je vlaga velika, a cijena plina je ista kao i lani, čak i za nijansu veća. Teško je sada prognozirati koliki će biti troškovi sušenja, ali je to velika stavka.
Očekuju barem kunu po kilogramu
- I cijena kukuruza od 80 do 85 lipa po kilogramu, kako se sada spominje, je preniska i ja se nadam da će ipak dosegnuti lanjsku razinu, a to je kuna po kilogramu. Vidjet ćemo koliki će biti troškovi, ali teško da će i cijena od 1 kune pokriti uloženo - kaže Viboh.
Kiša će rezultirati i kasnom berbom, a Viboh očekuje, ukoliko vrijeme bude povoljno, da bi žetva trebala krenuti najranije za 20-ak dana. Prije toga je u planu "skidanje" soje koju "Poljoprivreda" ove godine ima na površini od 200 hektara. Viboh ističe da je soja zrela i da i njoj trebaju još 2-3 sunčana dana.
Poljoprivrednom sezonom nije pretjerano zadovoljan ni Tomislav Strganac, direktor i vlasnik tvrtke "Poljo - Gaj" iz Gaja. I on se požalio na ekstremne vremenske prilike, ali također potvrdio da ih je kukuruz najbolje podnio.
- Bavim se poljoprivredom već 35 godina i ovakvu godinu s tako obilnim padalinama još ne pamtim. Već sada mogu reći da će na kukuruzu biti najmanje štete pa sve upućuje na to da je kukuruz kultura u koju će se u budućnosti isplatiti i više ulagati s obzirom na ove klimatske promjene. Prednost je i što ga se može iskoristiti za više namjena, za stočnu ishranu, za biomasu, za silažu i može ga se spremiti da ne propada. Dobro je i što kukuruzu najmanje smeta vlaga iako je u našem kraju bolje da je manja sušu nego ovako kišna godina.
Zaradu od prinosa će "pojesti" troškovi sušenja
- Od kukuruza očekujemo dobar prinos, barem 10 tona suhog zrna po hektaru, ali kiša izaziva i neke lančane troškove koji će "pojesti" zaradu. Govorim o troškovima sušenja, a natopljena zemlja povećava i potrošnju goriva - pojašnjava Strganac koji kukuruz ove godine ima zasijan na oko 130 hektara. Zbog vlage ne planira da će u žetvu prije početka studenog.
Prije kukuruza planira "skidanje" soje koja je do sada bila dobra, ali i ovdje vlaga radi najveće probleme.
- Na zemlji je velika vlaga pa dolazi do isparavanja, već su neke mahune crne i pitanje što će biti sa zrnom unutra. Soja mi je već godinama udarna kultura koju sadim, zbog stabilnosti cijene i prinosa, a ove godine smo zasijali površinu od oko 150 hektara - tvrdi Strganac.
Što se tiče ostalih kultura, tvrdi da je pšenica ove godine imala solidan prinos, ali lošu kvalitetu, uz već uobičajen problem plasmana i cijene.
