¨Teško je naći dobrog radnika, zato nagrađujemo one koji se istaknu¨
02.09.2014.
Mario Nakić
Pregleda: 13085
Domagoj Markanović
(FOTO: Iz priv. kolekcije)
Domagoj Markanović (29) danas je jedan od najuspješnijih mladih Požežana u informatičkim i poduzetničkim vodama. Iako još od odlaska na fakultet prije desetak godina živi i radi u Varaždinu, još uvijek se rado vraća u svoj rodni grad. Tvrtka Marker d.o.o., koju je Domagoj osnovao skupa sa svojim kolegama, nedavno je, prema podacima Fine, ušla među 5 posto najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj. Tako je mladi poduzetnik iz Požege sa svojim varaždinskim kolegama dospio na naslovnice gospodarske rubrike nacionalnih medija.
* Kada ste osnovali firmu i koliko vas je tada bilo uključeno?
- Marker d.o.o. osnovao sam 2011. godine s nekoliko kolega koje sam upoznao u Varaždinu. Zanimljivo je, doduše, da nitko od nas nije iz samog Varaždina. Iako je u to vrijeme bila kriza u punom jeku, odlučili smo se na ovaj potez jer smo vidjeli da nema kvalitete na tržištu koju smo mi mogli pružiti. Danas, gotovo 3 godine kasnije, mogu reći da izrađujemo najviše web trgovina u Hrvatskoj i da imam odličan tim stručnjaka iz web industrije na koji sam ponosan.
Koliko ljudi je sada zaposleno i čime se sve bavite?
- Trenutačno nas ima 10 zaposlenih plus vanjski suradnici/partneri s kojima surađujemo u područjima za koja nismo specijalizirani. Uže područje za koje smo se specijalizirali su izrada web trgovina, složeni web projekti te dovođenje i pretvaranje posjetitelja u kupce. Možda je zanimljivo spomenuti da više od 100.000 Hrvata svaki mjesec kupuje u web trgovinama koje smo izradili. Uz samu izradu web trgovina pokušavamo educirati ljude o internet trgovini i online poslovanju besplatnim savjetima na našem blogu.
* Možeš li izdvojiti neke klijente za koje ste radili projekte i stranice?
- Obraćaju nam se tvrtke koje žele prodavati svoje proizvode i usluge putem weba. Tako smo, recimo, radili veće web trgovine za Karlu i Amadeus Jeans, poznate hrvatske brendove koji se bave prodajom odjeće. Tu je Danex Umag, jedna od najstarijih i najuspješnijih hrvatskih booking agencija, za koju smo realizirali mnoge specifične zahtjeve s namjerom da njihovu visoku razinu usluge prilagodimo online okvirima. Kada svakom klijentu pristupate individualno i znate koje ciljeve želi ostvariti, rezultati u pravilu ne izostaju.
* Koji je po tebi ključ poslovnog uspjeha?
- Inzistiranje na kvaliteti i dugoročno ulaganje u ljude koji su temeljni kapital naše tvrtke ključ su uspjeha. Danas je teško pronaći dobrog radnika, tako da svakoga kod nas tko pokaže volju i proaktivnost u radu nagrađujemo. Treba stvoriti poticajnu atmosferu za rad i pokušati spriječiti da nam kvalitetni ljudi skliznu kroz prste.
- Što se tiče samog načina poslovanja, pokušavamo biti maksimalno profesionalni. Nešto što bi na zapadu bilo sasvim normalno, kod nas klijenti doživljavaju kao nevjerojatnu pouzdanost i kvalitetu. Primjećujemo sve više koliko ljudi oko nas pozitivno komentiraju naš rad, što se posebno pokazalo sada kada smo zbog odličnih poslovnih rezultata u 2013. godini zadovoljili vrlo stroge financijsko-analitičke kriterije te stekli pravo da nosimo AA certifikat bonitetne izvrsnosti.
- Laički rečeno, de facto smo dobili još jednu potvrdu (ovaj put službenu) kako smo za svakoga tko želi surađivati s nama iznimno dobar i pouzdan poslovni partner. Ne doživljavamo to kao nekakav “big deal” (nama je takvo ponašanje u domeni normalne poslovne ozbiljnosti), al’ nam je svakako drago što inzistiranje na nekakvom standardu poslovanja u ovakvom “balkanskom okruženju” nije uzaludno.
* Koje su najveće prepreke u poslovanju jedne mlade informatičke firme u Hrvatskoj?
- U prvom redu to su veliki nameti države, slabi ili nikakvi poticaji u informatičkoj branši, loša birokracija, teško se pronalazi kvalitetni radni kadar, obrazovni sustav koji ne prati potrebe tržišta i javna uprava koja ne zna ili ne želi riješiti tekuće probleme gospodarstvenika. Nedavno je Svjetska banka napravila analizu koja je pokazala da je u Hrvatskoj poslovanje najblaže rečeno “antipoduzetničko”. Polako nam nedostaje tvrtki za suradnju i posao jer je preostalo malo “zdravih” firmi koje prate trendove i razvijaju svoje poslovanje.
* Koliko često dolaziš u Požegu?
U Požegu dođem godišnje 3 do 4 puta posjetiti obitelj i vidjeti se s prijateljima koji su se isto dosta “raštrkali” po Hrvatskoj i svijetu.
* Kako ti se Požega danas čini, koje su glavne razlike u odnosu na Varaždin?
- Vrlo je slična Varaždinu po izgledu i osjećaju, barok je i ovdje prisutan, no Varaždin je nešto veći i bolja je poslovna klima. Čini mi se da i u Požegi stvari idu nabolje, iako vidim da se većinom otvaraju novi kafići svaki put kad dođem.
* Da si ostao u Požegi, čime bi se bavio?
- Vjerojatno bih se bavio istim ili sličnim poslom koji sad radim, oduvijek sam imao namjeru baviti se informatičkim poslovima...
* Što misliš, bi li mogao u Požegi postići takav uspjeh kao u Varaždinu?
- Uz dobar tim sve je moguće, iako ne znam bismo li postigli isti uspjeh u Požegi. Varaždin - Zagreb je sličan primjer kao i Požega - Varaždin. Kako naš posao nije toliko lokacijski vezan (sve se obavlja preko interneta), možda bi i bilo moguće uspješno poslovati iz Požege.
