¨Gljive sakupljam iz hobija, ali može se i dobro zaraditi¨

Robert Matijašević
(FOTO: Igor Pleša)

13.08.2014. | Igor Pleša
Pregleda: 7289

Obilne padaline, koje su obilježile dosadašnji dio godine, gotovo svima zadaju glavobolje, no za sakupljače gljiva situacija je potpuno drugačija.
Naime, velike količine kiše i niže temperature od očekivanih značajno su produljile sezonu sakupljanja gljiva pa gljivari ove godine mogu mnogo duže uživati u svom hobiju. Jedan od njih je Robert Matijašević iz Pakraca.

- Uobičajena sezona za sakupljanje gljiva je rano proljeće i kasna jesen. Ove godine zbog velike količine padalina mogli smo ići u gljive i u kasno proljeće. Na pakračkom području postoji nekoliko lokacija na koje s bratom i ocem redovito idem sakupljati gljive. To je prije svega šuma kod vodostaja u Šumetlici te u Turkovači, šumi između Ploština i Batinjana. Upravo smo kod vodostaja u Šumetlici jednom prilikom pronašli vrganj koji je težio čak dva kilograma - kaže Matijašević.

Naglašava da su vrganji na obroncima Psunja, uz one velebitske, najkvalitetniji u Hrvatskoj. Psunjske šume poznate su po vrganjima pa u sezoni gljiva uz šume bude mnogo gljivara iz cijele Hrvatske. No, problem gljivarima na području Pakraca još uvijek su zaostale mine.


- Konstantno smo u kontaktu s lovcima i Hrvatskim šumama koji jako dobro poznaju šumu i znaju gdje bi moglo biti mina. Iako se smatra da je dio šuma razminiran i dalje smo u strahu tako da na ta mjesta ne idemo - rekao je Matijašević.


Za ovu aktivnost koja je posebno privlačna zaljubljenicima u prirodu, potrebno je mnogo više od same želje. Naime, svaki gljivar koji planira sakupiti više od dva kilograma gljiva mora imati posebnu dozvolu koja dokazuje da je prošao edukaciju potrebnu za sakupljanje nadzemnih odnosno podzemnih gljiva.

- Imam dozvolu od 2005. godine. Tečaj koji je trajao dva dana platio sam 600 kuna. Iskaznica koju ovjerava Ministarstvo zaštite okoliša potrebna je i ako gljive želite prodati. Najveća količina gljiva koju možemo sakupiti je deset kilograma. Uz dozvolu je potrebno imati i dozvolu za kretanje po šumi koju izdaju Hrvatske šume. Dnevna dozvola košta 50, tjedna 100, a mjesečna 200 kuna plus PDV - pojašnjava Matijašević. Svako tko planira početi sakupljati gljive mora sve ovo imati kako ne bi platio kaznu. Naš sugovornik ističe da su, primjerice u Njemačkoj, pravila još stroža.
 
- U Njemačkoj bez dozvole ne smijete ubrati ni cvijet ni sakupljati šumske plodove, a smatram kako će se ove stroge mjere u bliskoj budućnosti uvesti i kod nas - istaknuo je Robert.  

Ipak, uz sve troškove koji su neophodni kako biste uopće postali sakupljač gljiva nije zanemariva ni financijska korist koju sakupljač može ostvariti prodajom.

- Gljive uglavnom sakupljam iz zadovoljstva i za osobnu upotrebu, a dio podijelim prijateljima, no ukoliko bi ih prodavao na našem području mogao bih dobiti 40 kuna za kilogram, dok primjerice u Zagrebu cijena vrganja doseže i do sto kuna pa ovaj hobi mnogima može donijeti i lijepu zaradu - zaključuje Matijašević.



Samo registrirani članovi mogu ocjenjivati i komentirati članke. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje. Ako jeste registrirani, prijavite se ovdje.

ANKETA
Koje je vaše mišljenje o euru godinu dana nakon uvođenja?
Kliknite na opciju za koju želite glasati.
Oglašavajte se na 034 portalu jer:
više od 300.000 korisnika mjesečno
više od 2 milijuna otvaranja stranica svakog mjeseca
Pročitaj više

IMPRESSUMUVJETI KORIŠTENJAPRAVILA PRIVATNOSTI